DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 326 - Uzgoj masline na istočnim obalama Jadranskoga mora. Napisao Marko Marčić, c. kr. učitelj poljodjelstva u Korčuli. (Nastavak). Buhač dosta iscrpljuje zemlju ali ne ispija toliko vlage iz zemlje, barem ne u doba kritično za maslinu. Ako ne ostaje na zemlji više od dvije godine, te ako se ne povraća na istoj zemlji prije pete ili šeste godine, kroz koje vrijeme se izmedju maslina dijelom siju sočivnjače a dijelom obradjuje na crni ugar*, maslini neće toliko škoditi. Najškodljivija je za masline kombinacija sa žitaricama (pšenica, ječam, raž itd.). Žitarice proizvadjaju razmjerno malo lišća a mnogo zrnja, što dokazuje, da se one malo hrane iz zraka a mnogo iz zemlje, na veliku štetu masline s kojom su u kombinaciji. U krajevima gdje su ljetne oborine dosta rijetke, tu se masline nemogu kombinirati sa žitaricama, pošto ove davaju vrlo slabu žetvu a maslina propada, ostari prije vremena i postaje nerodna. Dvije razne vrsti biljaka ne mogu uspijevati zajedno na istom zemljištu ako im je korijen razvijen u jednakoj dubini, gdje jedna drugoj otimlje vlagu i hranu. Masline u našim zemljama razvijaju svoje tanke žilice i branduse, kojim se hrane, u posve plitkom i tankom sloju zemlje i to radi već po znatih razloga obradjivanja i sadnje. Rod je dakle ovisan u prvom redu o ovim sitnim žilicama, koje su odma ispod površine zemlje. Žitarice pak, koje razvijaju bujne žilice i bran duse u istoj dubini, poremećuju ono ravnotežje što treba da postoji izmedju crpljenja hrane iz zemlje i uzdržavanja krošnje i ploda na maslini. U ovom otimanju hranivih sokova iz zemlje, izmedju maslina i žitarice, obično nastrada maslina, koja nema tako bujno razvijene žilice, kao što imadu žitarice. Bez vlage u zemlji nikakva rastlina nemože opstojati. Ako u proljeće ponestaje vlage u zemlji, tada korijen ne * Cesto obradjivanje zemlje, bez sjetve ili sadnje ikakve biljke. |