DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 31 <-- 31 --> PDF |
353 od godine 1898. Prema tim iskazima pošumljeno je kod nas oko 120 jutara Krasa, sa troškom od po prilici 20.000 kruna. Za sjegurno nigdje nije pošumljenje skopčano sa tolikim poteškoćama, kao baš u našim kraškim predjelima. Vrlo čestom neuspjehu pošumljenja krivi su mnogi razlozi, nu glavna krivnja imade se tražiti u prvom redu u kasnoj sadnji i priličnoj suši za vrijeme ogojnih radnja. Potonjemu ne može se na put stati, ali onaj prvi razlog dade se eliminirati. Do sada smo za pošumljenje potrebne biljke crnog bora (Pinus Lar. var. austr.) dobivali iz biljevišta, koje kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog Krasa u Senju imade kod Sv. Mihovila u Senjskoj Dragi, te koje leži oko 800 met. nad morem. U našem kraju (dolje kod mora) znade često već i druga polovica veljače biti prilično topla, a što je glavno, i kišovita, te bi kulture izvedene u ovom mjesecu sjegurno imale dobar uspjeh, nu to se do sada nije moglo izvesti stoga, što u biljevištu kod sv. Mihovila često još i koncem ožujka leži visoki snijeg, tako, da usljed smrzavice nije moguće već u veljači iz ovog biljevišta biljke vaditi i odpremati ih na odredjeno mjesto. Prvi korak sistematskom pošumljenju našeg primorskog Krasa učinjen je osnutkom zemaljskog biljevišta u Crikvenici. U nekoliko je već navrata spomenuto, da se naš Kras imade posumiti samo sa crnim borom. Već je više puta pokušana sadnja sa primorskim i halepoborom nu postotak uspjeha nije tako velik kao kod crnog bora. Od troškova kod pošumljenja Krasa otpada najveći dio na kopanje jamica i dovoz zemlje, pa je sasvim naravno, da tamo gdje imade dovoljno zemlje taj trošak otpada, a i kopanje jamica je mnogo laglje a po tom i jeftinije. Na pošumljenju Krasa moći će se kod nas tek onda intenzivnije raditi, kada će vlast, bez utjecaja drugih faktora, ovaj eminentno kulturni rad, preuzeti samo u svoje ruke. Mislim najme time reći, da se financijalno pitanje pošumljenja nesmije kretati prama proračunu zemljištnih zajednica, |