DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 351 —


ljenjem, što je i sasvim naravno, zabraniti će se paša, tek
bi jedino u tim melioriranim predjelima paša morala ostati
dozvoljena, kao i u onim branjevinama, koje su odmakle
marvinskom zubu.


Sasvim je naravno, da je uslijed tih prilika i stočarstvo
na dosta niskom stepenu. Osim većeg broja ovaca, imade u
našem kotaru nješto rogatog blaga, a glavnu tegleću silu
podavaju magarci i mule, koje se zadovoljavaju sa slabom
hranom mršave kraške vegetacije.


Svakako najveću produktivnu snagu pokazuje tlo u
četvrtoj formaciji t. j . u formaciji jele i bukve. Uz ove visoke
prijeborne šume nalazimo plodna kraška polja. Ova nam polja
čine većinom sjenokoše, te naš narod, koji imade u tim
višim predjelima svoje posjede, opskrbljuje u ljetnim mjesecima
blago pašom i sprema pokošeno sjeno za zimu baš
odatle.


Samo pošumljenje krasa datira i kod nas već od godine
1880. Najveća zasluga pripada svakako sadanjem zem.
šum. nadzorniku Boni, koji je uz dosta malena novčana
sredstva lijepih kultura stvorio. Nu sam način pošumljenja
nije od onda pa sve do danas po nikakvom sistemu proveden.
Starijih kultura crnoga bora nalazimo na posjedima
skoro sviju ovopodručnih zemljištnih zajednica. Ali ne samo
crnim borom, već i sadnjom hrastovog žira pokušalo se je
mjestimice posumiti naš Kras. Mjestimice vidimo vanredan
uspjeh sadnje sa crnim borom, samo na žalost te starije
kulture zapremaju tek nekoliko jutara. Uspjeh sadnje hrastovog
žira nije nikakov. Samo pošumljenje vezano je na
posjede zemljištnih zajednica, dok privatnici žalibože još
uvjek ne mare za ovaj veliki kulturni rad. — Malene pošumljene
čestice krasa vidimo u našem kotaru u prvoj formaciji,


t. j . u formaciji uljike, dok se je u drugoj formaciji radilo još
više na pošumljenju i to u bujičnim područjima, ali ta formacija
se zapravo i nemože računati u goli Kras. U
trećoj formaciji, u kojoj bi se najviše moralo raditi na po