DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 349 — Klimatičke su prilike našeg kraja za uzgoj šume dosta loše, pa ako bi za izbor pojedine vrsti biljka, za pošumljenje Krasa, jedan faktor bio povoljan, to drugi u isti mah izključuje kulturu. Tako n. pr. krhkost drveta i bura, relativno visoka godišnja temperatura i desta velika studen za trajanja zimske bure, vapneno tlo i mala količina vode u njemu, vlaga atmosfere i odveć chlornatrija u njoj. U našem je predjelu popriječna godišnja temperatura zraka 13.9° C; najveću popriječnu temperaturu pokazuje mjesec srpanj sa 28.8° C, dok je najhladniji mjesec siječanj, sa popriječnom mjesečnom temperaturom 5° C. Najveća apsolutna temperatura zabilježena je sa 37° C, dok je najniža zabilježena sa — 4° C, što se oborinskih prilika tiče, iznaša popriječna godišnja množina oborina 1580 m/m. Mjesec listopad, studeni i prosinac imadu najviše oborina, dok je najmanje oborina u mjesecima siječnju, veljači i ožujku. Od velike je važnosti kod nas i smjer vjetrova, a vladajući su vjetrovi bura i jugo. Naša bura zahvaljuje svoj postanak lokalnoj topografiji t. j . oprjekama izmedju k jugu okrenutih i brzo se ugrijajućih litoralnih predjela te hladnih, često sa visokim snijegom pokritih brjegova i visoravni, koje se uzdižu iza prije spomenutih predjela. Što je veća razlika u temperaturi ovih dvaju predjela to je i bura žešća t. j . što se jače ugriju litoralni predjeli diže se topli zrak naglije u visine, a u barometrički minimum koji je na taj način nastao, strovaljuje se hladni gorski zrak. Ovaj vjetar hladan je i suh, a baš poradi tog drugog svojstva je štetan za mlade biljke. Sasvim drugi karakter opet imade južni vjetar, tako zvani „sirocco", koji je vlažan i topao. Biljno geografske prilike našeg kotara karakterišu se uz obale mora tipovima mediteranske flore, a to su Olea europea, Vitex agnus castus, Ficus carika, Nerium Oleander. Quercus lanuy., Quercus ilex, Celtis austral. Laurus nobilis, Carpinus quinensis, Pistacea terebinthus. A od povijuša Smilax, Tamus comunis i t. d. Ovu formaciju nazvali bi |