DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 347 — Kad je stablo oklaštreno potrebna je još jedna mala radnja, naime ostruganj e stare kore, lišaja i mahovine. Vrlo zgodna spravica za tu radnju jest t. zv. strugač, što nam ga pokazuje slika 13 (postrance i s gornje strane). Ova je radnja vrlo korisna, jer se time uništuju jaja i ličinke nekih zareznika te se pomaže mladoj kori u vršenju njezinih fizioloških funkcija. Ne smije se odviše strugati, do žive kore, jer to stablu jako škodi. U nekim slučajevima potrebno je da se stablo oklači (okreči), nu, o tomu kasnije kad bude govora o bolestima i neprijateljima masline. Klaštrioc treba da nosi sobom i jedne ljestve, po mogućnosti dvostruke i tako visoke, kao što su visoka stabla što ih klaštri. Klaštrioc se ne smije penjati po granama, prije svega za to, što je pogibeljno za njega da se ne slomi sa Svom granom, a onda i s toga, što obučen kvari i rani koru, koja kasnije popuca a drvo sagnije. Gadno je vidjeti kako izgledaju neka stabla baš stoga, što se za vrijeme branja maslina gazi po njima obuvenim nogama. — Koliko je kulturno zaostao taj naš dobri težak! Imade uma, imade i srca, ali za maslinu kao da ne osjeća, jer da osjeća ne bi je tako zapuštao i teške joj rane zadavao! * Najzgodnije vrijeme za klaštrenje maslina jest kasna jesen i zima. Može se početi odma čim dovrši branje maslina. U toplijim predjelima treba prestati sa radnjom najdalje koncem mjeseca veljače, u hladnijim 15 do 20 dana kasnije. Po kiši, snijegu, kad je maslina mokra, po velikom vjetru i kad je temperatura ispod + 5° C. nije dobro klaštriti. Kras i pošumljenje krasa u crikveničkom šumskom kotaru. Skica, Geološke prilike našeg Krasa jednake su onima Istre i Kranjske. Kras našeg kotara vezan je na eocen, kredu i |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 348 juru, dok ga petrografski karakterišu vapnenci i dolomiti. Ovi se vapnenci protežu sve od Kranjske, preko Grobnika i Vinodola na dalmatinsku granicu. Najstarija formacija ovog područja jest tamno-sivi, većim dijelom brečasti vapnenac. Ovaj vapnenac pripada krednoj formaciji. Nad tim brecastim vapnencem leži naslaga žućkastih, bijelih i ružičastih vapnenaca, t. j . senonska i turonska kreda. Kredni vapnenac leži ispod alveolinskog i numulitnog vapnenca (eocen). U našem teritoriju vidimo često i divijunalne odronjene dijelove brjegova, i to osobito na podnožju sjeverne stijene Vinodola. Sam Vinodol je sinklinala gornjo krednih vapnenaca u kojoj leže eocenski numulitni vapnenci, a na ovima pješčenjaci i lapori eocenskog fliša. Od znatne je važnosti, obzirom na postanak popuzina u Vinodolu, fliš t. j . oni tamno sivo-zeleni pješčenjaci i glinenasti lapori, koji su za vodu nepropustni; na ovoj se naslagi puzaju gornje naslage te tvore poznate već vinodolske popuzine u Driveniku, Grižanima i Bribiru. Visoravni Drivenik i Bribir su gradjene od krede ili eocena. Vinodol protegnuo se od sjeverozapada prama jugoistoku, te se dijeli u četiri manje doline. Sa sjeverne strane dignule su se nad Vinodol okomite stijene, nad kojima se nalazi kraški plateau, koji se naglo diže do od naravi pošumljenog Krasa. Sam plateau prikazuje nam sliku Krasa, obraslog sa Juniperus Oxycedrus i macrocarpa, a mjestimice vidimo lijepe branjevine hrasta, jasena i drugog kraškog drvlja, a izmedju škrapa imade po koja vrtača obrasla kulturnim biljem. Prema Crikvenici otvoren je Vinodol dolinom, koja zahvaljuje svoj postanak potoku Dubravčini. Dolina Dubravčine je s lijeve i s desne strane sklopljena dosta visokim kraškim gorjem, (Kotor, Sopaljka), koje je takodjer obraslo lijepom niskom šumom hrasta, jasena, crnog graba, medju kojim se nalaze i neki mediteranski elementi. Djelomice je opet ovaj dio lijepo pošumljen crnim borom. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 349 — Klimatičke su prilike našeg kraja za uzgoj šume dosta loše, pa ako bi za izbor pojedine vrsti biljka, za pošumljenje Krasa, jedan faktor bio povoljan, to drugi u isti mah izključuje kulturu. Tako n. pr. krhkost drveta i bura, relativno visoka godišnja temperatura i desta velika studen za trajanja zimske bure, vapneno tlo i mala količina vode u njemu, vlaga atmosfere i odveć chlornatrija u njoj. U našem je predjelu popriječna godišnja temperatura zraka 13.9° C; najveću popriječnu temperaturu pokazuje mjesec srpanj sa 28.8° C, dok je najhladniji mjesec siječanj, sa popriječnom mjesečnom temperaturom 5° C. Najveća apsolutna temperatura zabilježena je sa 37° C, dok je najniža zabilježena sa — 4° C, što se oborinskih prilika tiče, iznaša popriječna godišnja množina oborina 1580 m/m. Mjesec listopad, studeni i prosinac imadu najviše oborina, dok je najmanje oborina u mjesecima siječnju, veljači i ožujku. Od velike je važnosti kod nas i smjer vjetrova, a vladajući su vjetrovi bura i jugo. Naša bura zahvaljuje svoj postanak lokalnoj topografiji t. j . oprjekama izmedju k jugu okrenutih i brzo se ugrijajućih litoralnih predjela te hladnih, često sa visokim snijegom pokritih brjegova i visoravni, koje se uzdižu iza prije spomenutih predjela. Što je veća razlika u temperaturi ovih dvaju predjela to je i bura žešća t. j . što se jače ugriju litoralni predjeli diže se topli zrak naglije u visine, a u barometrički minimum koji je na taj način nastao, strovaljuje se hladni gorski zrak. Ovaj vjetar hladan je i suh, a baš poradi tog drugog svojstva je štetan za mlade biljke. Sasvim drugi karakter opet imade južni vjetar, tako zvani „sirocco", koji je vlažan i topao. Biljno geografske prilike našeg kotara karakterišu se uz obale mora tipovima mediteranske flore, a to su Olea europea, Vitex agnus castus, Ficus carika, Nerium Oleander. Quercus lanuy., Quercus ilex, Celtis austral. Laurus nobilis, Carpinus quinensis, Pistacea terebinthus. A od povijuša Smilax, Tamus comunis i t. d. Ovu formaciju nazvali bi |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 350 — formacijom uljike, a proteže se duž morske obale i siže do Vinodolske doline. U ovom dijelu se upravo pošumljuje naš Kras. — U drugu formaciju spada sam Vinodol, a to je formacija hrasta, a uz hrast vidimo jasen, lipu, brijest itd. Treća formacija t. j . formacija Juniperusa (šmrika = borovica), proteže se na plateu-u nad Vinodolom, te nam prikazuje pravu sliku Krasa. Iza ove trećeformacije prelazimo postepeno u četvrtu t. j . u formaciju jelove šume. Ova biljna formacija čini kod nas od naravi pošumljeni Kras. U prvoj formaciji vidimo osobito u prodolju Dubravčine dosta kulturnog tla, vinograde, voćnjake itd. Obronci i brjegovi ove formacije na žalost su goli. Iz historijskih vrela vadimo, da su i ovi brjegovi bili njekoč pošumljeni; tako čitamo u djelu Sladovićevu „Povjest biskupije senjske i modruške", na strani 220, da je knez Ivan Frankopan u god. 1440. samostanu Crikveničkomu darovao „zasad Sopalj", a god. 1490. „zemlju Knežinu sa Šumom". Iz raznih darovnica tomu samostanu razabire se, da je baš u tim predjelima, koji su sada goli, bila nekada niska jasenova šuma. U drugoj formaciji, t. j . formaciji hrasta, koju nalazimo u nutarnjem Vinodolu, vidimo najviše kulturnoga tla. Na rastvorenim eocenskim vapnencima i pješčenicima imademo vinograde, voćnjake, sjenokoše i livade. — Najžalosniju sliku pokazuje nam treća formacija t. j . ona juniperusa. Osim branjevina hrasta, jasena a u višjim predjelima bukve, koje. zapremaju tek deseti dio ove formacije, sve je pusta kam vapnenca i dolomita. Mjestimice dolaze kraške doline razne veličine. Ove su doline naplavljene i ispunjene sa „terra rossa". U tim dolinama, koje sačinjavaju jedino kulturno tlo ove formacije, nalazimo tek zasadjen krumpir i kupus. Kada će se u buduće raditi na sistematskom pošumljenju, morati će se svakako izlučiti ovo kulturno tlo od pošumljenja i snjime postupati kao što „agraria" susjedne Kranjske postupa sa ovakovim zemljištima. U blizini većih kraških dolina imade se provesti melioracija tla, sagraditi cisterne i druge naprave za opskrbu blaga. Samim pošum |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 351 — ljenjem, što je i sasvim naravno, zabraniti će se paša, tek bi jedino u tim melioriranim predjelima paša morala ostati dozvoljena, kao i u onim branjevinama, koje su odmakle marvinskom zubu. Sasvim je naravno, da je uslijed tih prilika i stočarstvo na dosta niskom stepenu. Osim većeg broja ovaca, imade u našem kotaru nješto rogatog blaga, a glavnu tegleću silu podavaju magarci i mule, koje se zadovoljavaju sa slabom hranom mršave kraške vegetacije. Svakako najveću produktivnu snagu pokazuje tlo u četvrtoj formaciji t. j . u formaciji jele i bukve. Uz ove visoke prijeborne šume nalazimo plodna kraška polja. Ova nam polja čine većinom sjenokoše, te naš narod, koji imade u tim višim predjelima svoje posjede, opskrbljuje u ljetnim mjesecima blago pašom i sprema pokošeno sjeno za zimu baš odatle. Samo pošumljenje krasa datira i kod nas već od godine 1880. Najveća zasluga pripada svakako sadanjem zem. šum. nadzorniku Boni, koji je uz dosta malena novčana sredstva lijepih kultura stvorio. Nu sam način pošumljenja nije od onda pa sve do danas po nikakvom sistemu proveden. Starijih kultura crnoga bora nalazimo na posjedima skoro sviju ovopodručnih zemljištnih zajednica. Ali ne samo crnim borom, već i sadnjom hrastovog žira pokušalo se je mjestimice posumiti naš Kras. Mjestimice vidimo vanredan uspjeh sadnje sa crnim borom, samo na žalost te starije kulture zapremaju tek nekoliko jutara. Uspjeh sadnje hrastovog žira nije nikakov. Samo pošumljenje vezano je na posjede zemljištnih zajednica, dok privatnici žalibože još uvjek ne mare za ovaj veliki kulturni rad. — Malene pošumljene čestice krasa vidimo u našem kotaru u prvoj formaciji, t. j . u formaciji uljike, dok se je u drugoj formaciji radilo još više na pošumljenju i to u bujičnim područjima, ali ta formacija se zapravo i nemože računati u goli Kras. U trećoj formaciji, u kojoj bi se najviše moralo raditi na po |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 352 šumljenju, nije upravo ništa učinjeno. Na ovom nehaju oko pošumljenja krivi su samo posjedovni odnošaji i slabo financijalno potpomaganje od strane za to odlučujućih faktora. U posljednim godinama bar se ovaj drugi uzrok ponješto poboljšao. Naše su zemljištne zajednice taj posjed, na kojem se pošumljenje ima obaviti, dobile segregacijom. Taj posjed su one dobile kao pašnjačku kompetenciju. U našem kotaru ti pašnjaci iznašaju preko 10.000 jutara. Na žalost ali ne može se ni na desetom dijelu ove površine pašariti. Ovaj posjed zemljištnih zajednica morao bi se u prvom redu pri . vesti pošumljenju. Sasvim je naravno, da zemljištne zajednice, ne samo uslijed financijalne nemoći, već i poradi neprijateljskog držanja pučanstva, ne mogu i ne će htjeti ovaj Kras posumiti. — Prva podloga sistematskog pošumljenja Krasa imao bi biti zakon za pošumljenje Krasa i kraških goljeti. Sasvim je naravno, da bi taj zakon imao biti prilagodjen svim našim prilikama, a u prvom redu osjegurati pučanstvu pašarenje blaga u onoj mjeri, koja je za svakidanji život potrebna. Bilo bi to vrlo lasno, jer se u našim kraškim predjelima nalaze dijelovi, koje baš nebi bilo potrebno posumiti, a na kojima bi mogla biti dozvoljena paša. Za sve ovo potreban je kraški kataster, kojemu bi bila zadaća, sve one čestice zemljištnih zajednica i privatnika izlučiti, koje se imadu privesti pošumljenju. Na dvim podlogama, t. j . na zakonu i katastru za pošumljenje, mogao bi se taj rad oko pošumljenja sistematski i sa uspjehom vršiti. Poradi već spomenutih slabih financijalnih prilika zem. zajednica i privatnika, imala bi sama zemlja novčanim sredstvima pošumljenje krasa podupirati, jer pitanje pošumljenja nije samo lokalno pitanje jednog dijela naše domovine, već je to zadaća čitavog naroda i zemlje. Kako je već spomenuto, započelo se je sa pošumljenjem Krasa već u 80-tim godinama prošlog stoljeća, nu točnije iskaze o samom pošumljenju, površini, na kojoj se posumilo, itd. imademo tek |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 31 <-- 31 --> PDF |
353 od godine 1898. Prema tim iskazima pošumljeno je kod nas oko 120 jutara Krasa, sa troškom od po prilici 20.000 kruna. Za sjegurno nigdje nije pošumljenje skopčano sa tolikim poteškoćama, kao baš u našim kraškim predjelima. Vrlo čestom neuspjehu pošumljenja krivi su mnogi razlozi, nu glavna krivnja imade se tražiti u prvom redu u kasnoj sadnji i priličnoj suši za vrijeme ogojnih radnja. Potonjemu ne može se na put stati, ali onaj prvi razlog dade se eliminirati. Do sada smo za pošumljenje potrebne biljke crnog bora (Pinus Lar. var. austr.) dobivali iz biljevišta, koje kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog Krasa u Senju imade kod Sv. Mihovila u Senjskoj Dragi, te koje leži oko 800 met. nad morem. U našem kraju (dolje kod mora) znade često već i druga polovica veljače biti prilično topla, a što je glavno, i kišovita, te bi kulture izvedene u ovom mjesecu sjegurno imale dobar uspjeh, nu to se do sada nije moglo izvesti stoga, što u biljevištu kod sv. Mihovila često još i koncem ožujka leži visoki snijeg, tako, da usljed smrzavice nije moguće već u veljači iz ovog biljevišta biljke vaditi i odpremati ih na odredjeno mjesto. Prvi korak sistematskom pošumljenju našeg primorskog Krasa učinjen je osnutkom zemaljskog biljevišta u Crikvenici. U nekoliko je već navrata spomenuto, da se naš Kras imade posumiti samo sa crnim borom. Već je više puta pokušana sadnja sa primorskim i halepoborom nu postotak uspjeha nije tako velik kao kod crnog bora. Od troškova kod pošumljenja Krasa otpada najveći dio na kopanje jamica i dovoz zemlje, pa je sasvim naravno, da tamo gdje imade dovoljno zemlje taj trošak otpada, a i kopanje jamica je mnogo laglje a po tom i jeftinije. Na pošumljenju Krasa moći će se kod nas tek onda intenzivnije raditi, kada će vlast, bez utjecaja drugih faktora, ovaj eminentno kulturni rad, preuzeti samo u svoje ruke. Mislim najme time reći, da se financijalno pitanje pošumljenja nesmije kretati prama proračunu zemljištnih zajednica, |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~- 354 jer su ove većinom u našem Primorju siromašne, već bi sav trošak pošumljenja imala nositi zemlja. Kako je već spomenuto, imao bi kraški kataster tu zadaću, da izluči sve one površine, koje bi se imale posumiti. U prvom bi redu trebalo u području ove kot. oblasti, ovaki kataster sastaviti za treću vegetacionu formaciju, t. j . za predjele, koji se protežu od visokih šuma prema Vinodolu. U priležećem nacrtu označen je taj dio sa III. Prvi pojas tog pošumljenja imao bi biti širok oko 200 met., tako, da se već u početku stvori cjelovita jedna kultura, koja bi eventualno kasnije prirodnim načinom, t. j . vjetrom mogla ispod nje ležeći Kras posumiti. Ispod ovog prvog pojasa imala bi biti praznina, takodjer u širini od kojih 100 met., a na ovu prazninu imao bi se opet nadovezati treći pojas u istoj širini kao i prvi, koji bi se imao posumiti. Zadaća tog pojasa bila bi ista, kao onog prvog. I tako bi to išlo redom sve do druge vegetacione formacije. Prema tome bi nam treća vegetaciona formacija pokazala slijedeću šematičnu sliku. ..... rjelra ... v.for. visoke J ume ´. v./or. /.v./or. ..../.., Vinodol .....^ |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 355 — U gornjoj šematičnoj slici označuju nam crna polja pošumljene površine, dok bijela polja označuju pojas, koji bi se prirodnim načinom pošumio. Ovakovim radom imali bi dvostruki uspjeh i to : 1. Samo umjetno pošumljenje bilo bi uslijed prirodnog (vjetrom) za polovicu jeftinije. 2. Ostalo bi dosta površine, na kojoj se može kroz 20 30 godina pašariti. Baš u toj trećoj vegetacionoj formaciji imade, kako je već i spomenuto, kraških kotlina i polja, koja su ili obrasla kraškim drvečem (hrast, jasen itd.) ili su opet već privedena drugoj kulturi. Dakle sva ona zemljišta, koja ne bi bilo potrebno posumiti, Imala bi se izlučiti, te melioracijom dignuti na onaj stupanj, da im se produktivna snaga što prije digne, a pučanstvo, da se uzmogne racionalno baviti stočarstvom. Sasvim je naravno, da bi i za ovo bilo potrebno materijalne pomoći od mjerodavne oblasti. U ovoj formaciji mogao bi se Kras sa korsičkim borom i borovcem (Pinus Strobus) posumiti. Moramo naime spomenuti, da se ta formacija diže u popriječnoj visini od 550 metara, pa je često zimi pokrita i snijegom. Za crni se bor pako znade, da često strada od snijega i leda, dok gore spomenute dvije vrsti bora ne trpe od snijega i ledoloma. Drugu vegetacionu formaciju t. j . nutarnji Vinodol nije potrebno posumiti, nego samo ona izlučena bujična područja, (Drivenik, Bribir, Grižane), a ova će biti godine 1915. ili 1916. već i pošumljena. Ostaje nam još prva vegetaciona formacija. U ovoj formaciji biti će svakako uputno izlučiti i privatna zemljišta, kao i ona zemljištnih zajednica, te privesti šumskoj kulturi. Baš ovaj predjel, jer je blizu morskih kupališta, morao bi se u što kraćem roku posumiti. Doprinosom zemljištnih zajednica kao i doprinosom zemlje pošumljuje se Kras ove formacije, nu sasvim je naravno, da se uslijed pomanjkanja novčanih sredstava ne pro- i |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 356 teže ovo poŠumljenje na velike površine. Neke zemljištne zajednice, koje baš u tom dijelu imadu znatnijih posjeda nisu kadre, da i najmanji novčani doprinos žrtvuju za poŠumljenje. Spomenuti se mora, da bi se baš u ovoj formaciji moralo intenzivno raditi na pošumljenju radi već gore spomenutog razloga, t. j . poradi blizine kupališta. Hvalevrijedan primjer pokazalo je lječilištno povjerenstvo u Crikvenici time, što je u godini 1913. i 1914. votiralo po 400 kruna za pošumljenje Krasa u bližoj crikveničkoj okolici. Danas je pošumljenje Krasa samo financitalno i gospodarstveno pitanje, a da bude uspjeh što veći, potrebno je skupno djelovanje svih zato pozvanih faktora. Dakako, velik je to posao, koji će stajati mnogo truda i mara, da se postigne konačni cilj, to jest, da se šumska kultura svede u neko ravnotežje sa ostalim granama kulture, te da se digne na onu visinu, kako zahtjeva dobrobit zemlje. Prof. Alfons Kauders. kr. kot. šumar. Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd. Po orig. podatcima i nacrtima c. k. ratnog arhiva u Beču i dr., priobćio i vlastitim tumačenjima popratio B. Kosovlć, kr. zem. šum. nadz. II. raz. (Nastavak). Prilog 3.* Pet osnova o pristojbama koje se u c. kr. militar-šumama imadu odračunati od utrška za drvo u ime odštete za drvo na panju (Waldrecht). Sastavio Waldmeister J. C. Franzoni. * Vidi str. 263. „Šumar, lista". |