DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 347 — Kad je stablo oklaštreno potrebna je još jedna mala radnja, naime ostruganj e stare kore, lišaja i mahovine. Vrlo zgodna spravica za tu radnju jest t. zv. strugač, što nam ga pokazuje slika 13 (postrance i s gornje strane). Ova je radnja vrlo korisna, jer se time uništuju jaja i ličinke nekih zareznika te se pomaže mladoj kori u vršenju njezinih fizioloških funkcija. Ne smije se odviše strugati, do žive kore, jer to stablu jako škodi. U nekim slučajevima potrebno je da se stablo oklači (okreči), nu, o tomu kasnije kad bude govora o bolestima i neprijateljima masline. Klaštrioc treba da nosi sobom i jedne ljestve, po mogućnosti dvostruke i tako visoke, kao što su visoka stabla što ih klaštri. Klaštrioc se ne smije penjati po granama, prije svega za to, što je pogibeljno za njega da se ne slomi sa Svom granom, a onda i s toga, što obučen kvari i rani koru, koja kasnije popuca a drvo sagnije. Gadno je vidjeti kako izgledaju neka stabla baš stoga, što se za vrijeme branja maslina gazi po njima obuvenim nogama. — Koliko je kulturno zaostao taj naš dobri težak! Imade uma, imade i srca, ali za maslinu kao da ne osjeća, jer da osjeća ne bi je tako zapuštao i teške joj rane zadavao! * Najzgodnije vrijeme za klaštrenje maslina jest kasna jesen i zima. Može se početi odma čim dovrši branje maslina. U toplijim predjelima treba prestati sa radnjom najdalje koncem mjeseca veljače, u hladnijim 15 do 20 dana kasnije. Po kiši, snijegu, kad je maslina mokra, po velikom vjetru i kad je temperatura ispod + 5° C. nije dobro klaštriti. Kras i pošumljenje krasa u crikveničkom šumskom kotaru. Skica, Geološke prilike našeg Krasa jednake su onima Istre i Kranjske. Kras našeg kotara vezan je na eocen, kredu i |