DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 20 <-- 20 --> PDF |
342 - dine), visoke grane se posijeku. Nije dobro posjeći odma ove duge i debele grane na mladom stablu, već najprije ih se prikrati na 0-5 m a nakon godine dana se posijeku sasvim do mladih grana. Nije dobro takodjer da se ova radnja izvede na jedan put, da se ne izgubi rod (za one dvije godine) već postepeno; najprije najdulje grane (prve godine) pak ostale (druge godine). Dalje se nastavlja klaštrenje prorjedjujući krošnju. Kod piculje se mladice ne prikraćuju već se samo prorjedjuju. Kod sitnice se mladice mogu prikratiti da se pobudi vegetacija i rodnost. Bjelica (paštrica), mezanica (grozdača) i dužica (krivulja) nemaju jako zbijenu krošnju, dapače kadkada dosta rijetku. Ako se nastoji iz mladosti mogu se prilagoditi bilo kojem obliku, nu najbolje odgovaraju njihovoj naravi oblici ,stabla" i „cunja". Kod ovih vrsti potrebno ja prikraćivanje mladica da ih se pobudi na redovitu rodnost i to do prvog drugog ili trećeg para postranih mladičica, prema vegetativnom stanju stabla. Kod prorjedjivanja skidaju se samo suhe grančice, one koje su već rodile, ako nemaju pomlatka, te se ponešto krošnja prorjedi. Na našim obalama i otocima imade prostranih maslinjaka koji su već odavna posve zapušteni. Ako zapitate vlasnika zašto ih je zapustio, sjegurno će vam odgovoriti : zato što ne radjaju, pak mi se ne isplati o njima se baviti. Ovaj odgovor nije nimalo opravdan, jer u najviše slučajeva dotični vlasnik nije nikada ni pokušao da racionalno uredi taj maslinjak, pak sjegurno nijesu krive masline što ne radjaju, već vlasnik, koji ih je zapustio ili svojim neracionalnim postupkom doveo do tog žalosnog stanja. Neki će dapače pripovjedati kako su te masline jednom oklaštrili, pak sasvim tim da nijesu nimalo rodile. To je posve razumljivo: kod klaštrenja maslina, koje su odavna |