DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 17 <-- 17 --> PDF |
\ - 339 i ovaj način uzgoja imade svojih mana. Kad se klaštri svake druge godine, dosta je da se otkinu suhe grane, grančice koje su već iznijele ploda, da se krošnja nešto prorijedi i da se posijeku izdanci iz panja i iz debelih grana, nu, dogadja se n. pr. da maslina u godini velikog roda potroši sve svoje sokove za uzdržavanje i zriobu ploda, tako, da se posve malo ili nimalo ne pomladjuje i ne pripravlja pupove za dogodišnju resu. Slijedeće godine ju se oklaštri, .a pošto nema pornladka, oklaštri se nešto više, što pobudjuje jaču vegetaciju na štetu rodnosti. Na taj način se prisili maslinu da rodi ne svaku drugu godinu, već svaku treću ili četvrtu. Kad se klaštri svake godine, radnja je dosta jednostavnija i lakša, maslina je u stanju da rodi svaku godinu, krošnja je pravilna, grane dobro razredjene, tako da do svake dopiru sunčani traci*, što je neophodno potrebito za oplodnju cvijetova i za jedrost ploda, pošto ako sokovi nijesu dovoljno obradjeni uslijed fizioloških funkcija lista (asimilacijom)**, cvijet se teško oplodi a plod na stablu bude slabo hranjen, dočim se bujno razvija suvišna vegetacija. Treba dakle pomanje klaštriti da se uzdrži željeni razmjer izmedju vegetacije i rodovitosti. Kod svakogodišnjeg klaštrenja razlikujemu t. zv. pripravno ili uzgojno klaštrenje i produktivno klaštrenje. Prvom klaštrenju je svrha da počamši od prvih godina upućuje stabalce na jedan stalni oblik, te da ga ojača * Svjetlost sunčana je osobito potrebita u krajnim predjelima gdje se maslina goji, bilo to put sjevera, bilo na većoj visini nad morem. U ovim predijelima proces asimilacije obavlja se sasvim sporo. U zelenim dijelovima masline, naime u lišću, treba da se sokovi što ih je korijen upi.) iz zemlje zajedno sa plinovima iz zraka, pretvore, pod neposrednim uticajem sunčanih zraka i odgovarajuća skupina topline, u hranive_ sokove što će ih biljka upotrebljavati za dalnji razvoj i rodnost. U fiziologiji je ipak dokazano kako svjetlost može donjekle da nadoknadi pomanjkanje topline. U ovim predijelima treba osobito paziti na to, da do svake grančice dopire svjetlost, da krošnja bude dakie dosta rijetka; u koliko ne bude dovoljno topline potrebite za asimilaciju, donjekle će pomagati veća svjetlost. ** Dr. Musi — spom. dijelo. |