DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1914 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 333 — godišnje. Prve mora da čuva, a druge u koliko nemaju pomlatka - i koje su već rodile, treba da otkine nožicama. 2. Cvijetovi masline (resa) zametnu plod samo onda, ako su skoro kroz cijeli dan izloženi suncu. 3. Najveći plod donašaju grančice, koje su u vodoravnom ili visećem položaju; ono granje sto stoji uspravno obično ne donaša ploda. 4. Kada maslina imade previše plodonosnih grančica, tada plod ostane odviše sitan i sadrži manje ulja. Preko ljeta maslina probira, t. j . odbacuje sav onaj suvišni plod, što ga ne može uzdržavati i hraniti. U takvim okolnostima maslina može da radja jedva svake druge godine. 5. Maslina je mnogo vrsti a svaka ne želi da se jednako oklaštri. 6. Raste, razvija se i radja drugačije prama položaju i zemlji u kojoj je sadjena. 7. Konačno se masline imadu razdijeliti u tri skupine prama kakvoći zemlje na kojoj rastu; u prvom redu dolaze plodna vapnenasto — ilovasta tla, zatim vapnenaste zemlje srednje kakvoće a konačno mršave glinaste zemlje. Naše masline rastu skoro isključivo u vapnenastim zemljama pak i tu možemo razlikovati: plodne duboke vapnenaste zemlje sa propusnom mrtvicom, vapnenaste zemlje plitke, krševite zemlje sa kamenim polama prilično okomitim prama površini zemlje i sa polama (slojevi-naslage kamena) usporednim padu zemljišta, u kojem slučaju su skoro nesposobne za uzgoj masline. Ove spomenute okolnosti lako su shvatljive, nu, neće biti s gorega, ako se za pojedine iznesu neka razjašnjenja. U nekojim mjestima imadu posve loši i grdi običaj da kod branja maslina mlate grane štapovima e da im plod ispadne na prostrte plahte i ponjave ili (što je još gore) jednostavno na zemlju ispod krošnje. Na ovaj način oštećuju i slome mnogo mladih i nježnih grančica, koje bi se slijedeće godine lijepo uresile i ploda donijele. Dakako da na ovaj način plod od masline ne može da bude redovit. |