DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 304 jalo se je imati čiste vinograde, te uz lozinku: da loza ne trpi gospodara nad sobom, masline su se batalile. Čiste kulture su zaista najidealnije ali nijesu za svakoga niti za svako mjesto. Treba uvažiti da vinograda imademo dosta više, nego li ih se može racionalno obradjivati. Produkcija ulja naprotiv nazaduje, a posljedice toga su već očite. Nije dobro ako su dvije kulture na štetu jedna drugoj, nu, tomu se još može donekle naći lijeka, ali je još gore u ovom slučaju kad jedna kultura hoće drugu da eliminira. Neka veći posjednik goji svoje amerikanske vinograde kao čiste kulture, ta on ima i oveće i bolje komade zemlje ; nu mali težak, koji posjeduje manje komplekse i većinom na bregovima, neka posadi zajedno sa lozom i po koju maslinu. Ne u sredini vinograda, već na njegovom sjevernom rubu i barem 10 m. daleko jednu od druge. Kad su masline posadjene na sjevernoj strani vinograda posve malo će smetati lozama, a u koliko će težak za svaku maslinu izgubiti desetak panjeva loze, to će mu kasnije maslina kad dodje na rod obilato isplatiti. Neke sočivnjače, koje se rano posiju i brzo ostavljaju zemlju, osobito bob i bobica za krmu (koji ostavljaju zemlju već koncem mjeseca svibnja) i grašak (biž) i grahorica, maslinama nijesu od nikakve štete, osobito ako se barem nešto ostataka tih sočivnjača zakopa okolo masline za zelenu gnojidbu. Rumena djetelina se može posijati izmedju maslina, ali zadnji otkos se može zakopati ili podorati za zelenu gnojidbu. Naprotiv štetan je za masline slanutak, pošto se ova sočivnjača kasnije posije i kasnije tekom ljeta ostavlja zemlju. Za vrijeme, kad maslini počimlje da ponestaje vlage u zemlji slanutak ju otimlje, da sazre svoje mohune i zrnje. . (Nastavit će se). |