DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 304


jalo se je imati čiste vinograde, te uz lozinku: da loza ne
trpi gospodara nad sobom, masline su se batalile. Čiste
kulture su zaista najidealnije ali nijesu za svakoga niti za
svako mjesto. Treba uvažiti da vinograda imademo dosta
više, nego li ih se može racionalno obradjivati. Produkcija
ulja naprotiv nazaduje, a posljedice toga su već očite. Nije
dobro ako su dvije kulture na štetu jedna drugoj, nu, tomu
se još može donekle naći lijeka, ali je još gore u ovom
slučaju kad jedna kultura hoće drugu da eliminira.


Neka veći posjednik goji svoje amerikanske vinograde
kao čiste kulture, ta on ima i oveće i bolje komade zemlje ;
nu mali težak, koji posjeduje manje komplekse i većinom
na bregovima, neka posadi zajedno sa lozom i po koju
maslinu. Ne u sredini vinograda, već na njegovom sjevernom
rubu i barem 10 m. daleko jednu od druge. Kad su
masline posadjene na sjevernoj strani vinograda posve malo
će smetati lozama, a u koliko će težak za svaku maslinu
izgubiti desetak panjeva loze, to će mu kasnije maslina kad
dodje na rod obilato isplatiti.


Neke sočivnjače, koje se rano posiju i brzo ostavljaju
zemlju, osobito bob i bobica za krmu (koji ostavljaju
zemlju već koncem mjeseca svibnja) i grašak (biž) i grahorica,
maslinama nijesu od nikakve štete, osobito ako se barem
nešto ostataka tih sočivnjača zakopa okolo masline za zelenu
gnojidbu. Rumena djetelina se može posijati izmedju
maslina, ali zadnji otkos se može zakopati ili podorati za
zelenu gnojidbu. Naprotiv štetan je za masline slanutak,
pošto se ova sočivnjača kasnije posije i kasnije tekom ljeta
ostavlja zemlju. Za vrijeme, kad maslini počimlje da ponestaje
vlage u zemlji slanutak ju otimlje, da sazre svoje mohune
i zrnje. .


(Nastavit će se).