DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 302 —


primorje) zatim okolica šibenska, u predjelima gdje izmedju
kamenja imade i dosta zemlje.


Smokva može da uspijeva u kršu, ako naslage kamena
(pole) ne idu usporedo već koso ili okomito prama padu
zemlje. U tom slučaju moći će da se zadube sa svojim
korjenom, izmedju pola (kamene naslage) do prilične dubine.
Još bolje će smokva uspijevati ako se izmedju pola
nadje po koja naslaga ilovače, da djeluje kao nepropustan
sloj i uzdrži joj nešto vlage za ljeto, koja joj je neophodno


potrebita i u znatno većoj kolikoći nego maslini.


Rogač raste samo u našim južnim predjelima i otocima ;
već u okolici Zadra je dosta rijedak. Maslina uspijeva dosta
dalje od morske obale nego li rogač. I u južnoj Dalmaciji
u položajima prama podnevu, već n visini od 80 do 100 m.
nad morem vrlo je rijedak i ne razvije veliko stablo. Amošnji
poljodjelci kažu, da rogač ne može živjeti ako ne vidi
more. Kod kombiniranja masline sa rogačem treba uzeti u
obzir, da je rogač jedna dvodomna biljka*, t. j . da na jednim
stablima ima samo muški cvijet (prašnici) a na drugim
samo ženski cvijet (pestić). Treba dakle da u svakomu redu
rogača, barem svako peto stablo bude muško, ili da je na
svakom trećem stablu u svakom redu jedna grana navrnuta
sa muškim rogačem. Inače bi redovi maslina smetali oplodnji
cvijetova.


Izmedju svih spomenutih voćnih stabala, maslina još
najbolje uspijeva u kršu i dosta se uspinje nad morem. Maslina
može dakle u kršu da stoji i sama*, ali je treba redovito
svake godine klaštriti i držati stabla malena i niska, te
je pomagat} odgovarajućim gnojenjem. Masline u kršu mogu
se posaditi dosta gusto (5 do 6 m. i manje). Uzgoj masline
u kršu, ne samo da se isplaćuje, već, ako se radi o većim
površinama, u krajevima gdje nema šuma, te su brda gola,
maslinjaci će blagotvorno djelovati na podnebje. Razumije


* Imade rogača i sa hermafroditnim cvijetom, ali malo radjaju i plod je
vrlo slabe kakvoće. Poljodjelci zovu ova stabla, kao što i muška, da su divlja.