DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 300 —


pepelnatog superfosfata. Okolo stabla se učini jedna 80 cm.
široka zdjelica, te se ulije 4—5 1. vode, e da se zemlja
bolje slijepi okolo žila. Ako bi ljeto bilo odviše suho, treba
od kad do kad zalijevati mlada stabla. Kod zalijevanja postupa
se ovako; najprije se odgrne gornja zemlja u zdjelici
okolo stabla za kakvih 5 cm. debljine, zatim se zalijeva,
kad je pak zemlja popila svu vodu tada se opet zagrće sa
onom zemljom, što je bila odgrnuta, tako, da na površini
ostane vazda prosuha i hipra zemlja. Na ovaj način će
vlaga iz zemlje manje isparivati.


U položajima, koji su izloženi vjetrovima, neophodno je
potrebito, da se mlada stabla privežu uz kolac. Kolac ima
biti zaboden u zemlju s one strane masline, odakle najjači
vjetar duva. Kolac ne smije biti viši nego li je deblo od
masline, t. j . do prvih grana.


Čim je maslina posadjena treba joj prikratiti mladice,
ako to nije prije već bilo učinjeno, i to tim jače se prikraćuju,
čim je mršavija (gladnija) zemlja, u kojoj će se
stablo posaditi. Treba pak nastojati da deblo bude dosta
nisko, jer što će se niže stablo razgranjivati, manje će mu
naškoditi vjetrovi, bolje i pravilnije će iskoristiti hranive sokove
što ih korijen crpi iz zemlje, te konačno — branje
maslina biti će dosta lakše i cjenije.


Bolje je saditi malo jača stabla, n. pr. od 4 do 5 ili
6 cm. promjera, po onoj :


Da nenavidi susjed tvoju radnju,


Sadi maslinu veću a smokvu manju.


Ako se ima posaditi mladu maslinu u starom maslinjaku,
na mjestu gdje je jedno stablo uginulo, tada treba
potpuno iskorijeniti staro stablo, te na njegovom mjestu izdubsti
jednu jamu 2 m. široku a .50 m. duboku, koja će
ostati otvorena od ljeta do jeseni. Tada se ta jama napuni
drugom svježom zemljom, koja se iz daljega dogoni ili doveze,
te se u rano proljeće posadi mladu maslinu obilato je
pognojivši mješancem i umjetnim gnojem.