DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 7. U ZAGREBU, 1. SRPNJA 1914. GOD. XXXVIII. ŠUMARSKI LI5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove Î. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; ćetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Temeljne zasade uredjenja šumskog gospodarstva gradiške imovne općine. Kod gradiške imovne općine provadja se revizija gospodarstvene osnove, — kojom se medjutim s raznih razloga, postojeća gospodarstvena osnova morala s temelja promijeniti, tako, da se zapravo radi o novom sastavku takove osnove. Pošto je gospodarstvena osnova jedne imovne općine zamašna radnja, koja je od upliva na gospodarstveno stanje cijelog jednog kraja, pa nije uputno, da jedna ili dvije osobe same odlučuju o tako zamašnim pitanjima, poduzeh predočiti javnosti bar temeljne zasade tog uredjenja, da bude omogućena širja kritika. Biti će mi milo, ako me drugovi šumari upozore bilo neposredno ili posredno, dali sam i gdje zastranio. A. Svrha gospodarstvu sa šumama imovne općine. Svrha gospodarstvu sa šumama imovnih općina, odredjena je §-om 3. naputka B., te sastoji prema toj´ustanovi „navlastito u dostojnom uvaženju potrebe članovah imovne općine, — uz nastojanje za postignućem što većeg prihoda gradiva i novca, te pomno čuvanje, uzdržavanje i gojenje šuma". |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 274 — B. Potrebe na šumskim proizvodima. Kako je glavni proizvod šuma drvo, a od potreba članova imovne općine, glavnom ona na drvu; daje temeljnu direktivu uredjenju gospodarstva sa šumama imovne općine : proizvodnja i potreba drva. I. Potreba na drvu. Kako u području gradiške imovne općine, dakle u neposrednoj blizini šuma gradiške imovne općine — živu uz približno 64.000 članova imovne općine i približno 37.000 žitelja, koji nisu članovi gradiške imovne općine, mora se kod uredjenja gospodarstva s tim šumama, uzeti u obzir i na potrebu tih nečlanova. Stoga ćemo najprije ustanoviti potrebu na drvu cijelog područja gradiške imovne općine. Unutar tog područja (od 2007D km = 348.753 jutara) živi približno 100.000 žitelja u 20.000 kuća. Potreba prosječne seljačke kuće na godinu iznosi približno 20 pr. met. drva za gorivo i 075 m3 (— 1 pr. met.) drva za gradju. Prema tomu je kućna potreba na drvu tog područja (21X20.000) = 420.000 pr. met. = 315.000 m3. Uzev k tomu potrebu malog drvotrošećeg obrta sa 5000 m;i jest potreba spomenutog područja na drvu 320.000 m3. II. Sadanji način podmirbe te potrebe. Kako gore navedena potreba na drvu postoji, mora se ona podmiriti, a nedvojbeno se i podmiruje. Žalibože biva to danas u glavnom na vrlo ne racionalan način, jer se veći dio te potrebe podmiruje devastacijom privatnih šuma i šuma zemljištnih zajednica. Ta okolnost imade svoj razlog u sadanjem načinu go spodarenja sa šumama tog područja. Navedena potreba može se u opće pokriti: |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 275 a) redovitim prihodom na drvu iz svih šuma tog područja; b) dobavom drva iz vana; (Iz šuma ležečih izvan po dručja gradiške imovne općine); c) dobavom surogata drvu; d) dobavom drva na neracionalan način iz šuma tog područja i onih izvan tog područja, crpeć u njima uz redoviti (racionalan) prihod i prihod, koji se može dobiti neracionalnim postupkom s navedenim šumama. Uvaži li se : ad a) da se prihod državnih šuma danas crpi u glavnom veleprodajama, tako, da skoro cio taj prihod odilazi van, izvan područja gradiške imovne općine; da prihod šuma gradiške imovne općine iznosi na godinu približno samo 125.000 m3 i da i od te zalihe dio (od približno 12.000 m3) odilazi van, da su privatne šume i šume zemljištnih zajednicah tog područja obsegom dosta male, a po svom sastavu u vrlo lošem stanju, tako, da bi im redovit racionalan prihod mogao podmiriti tek neznatan dio navedene potrebe. ad b) da je drvo dobavljeno iz vana, za to područno žiteljstvo, - koje sastoji u glavnom iz dosta siromašnih seljaka, — nedohvatno skupo. ad c) da taj konservativni elemenat za sada još uopće nije upućen u porabu surogatah gorivom drvu i da je takav surogat, dobavljen iz vana uz to za te ljude nedohvatno skup. ad d) da se uprave državnih šuma i šumah imovne općine sa primjerenim uspjehom brane proti nepovlastnom upadu u njihove šume; da vlastnici šuma okoliša (izvan područja imovne općine) takodjer brane svoje šume i da uz to te šume štiti i znatna udaljenost do njih; da privatne šume čuvaju vlastnici proti drugima, ali ne |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 276 — proti sebi i da konačno šume zemljistnih zajednicah, — bar proti ovlaštenikom njihovim ne čuva nitko; dokučiti ćemo vrlo lahko, zašto su baš obje potonje kategorije šuma žrtvom. Nu iz toga slijedi i to, da će potonjih šuma skoro nestati, i da će nakon toga preuzeti pokrivanje cijele spomenute potrebe šume imovne općine i državne šume, koje tada ne će moći odbiti navalu sa strane na drvu oskudnih žitelja. Okolnost ta nalaže upravam šuma imovne općine i državnih šuma, da s njom računaju i da nastoje što prije predusresti sudbonosnoj posljedici takove navale na njihove šume. III. Potrebe članovah imovne općine. v a) Članova gradiške imovne općine ima približno 64.000, te ovi stanuju u 12.200 kuća. Prema gore (u II.) razloženom jest kućna potreba tih članova na drvu (12.200X21) = okruglo 256.000 prost. met. = 192.000 m3. Pribrojiv k tomu za maloobrt razmijerno približnu potrebu od 3000 m3, — biti će ukupna potreba članovah gradiške imovne općine na drvu oko 195.0003. Od te zalihe odpada na potrebu na drvu za gradju oko 10.000 m3, a na drvo za gorivo 185.000 m3. b) Uz potrebu na drvu postoji potreba tih članova na šumskoj paši i žirenju. Kako oni uživaju oboje za sada bezplatno i bez ikakovog ograničenja (protivno ustanovi §. 10. zakona od 11. srpnja 1881.) nije ta potreba do sada ustanovljena. Kako medjutim glavnu ulogu igra potreba na drvu, morati će se ta potreba podrediti racionalnom gojenju šuma. c) Uz te potrebe napokon postoji potreba čuvanja, uz državanja i gojenja šuma. Potonje potrebe dadu se najshod nije predočiti potrebom na novcu, — izkazanom proraču nom imovne općine. Ta potreba iznosi godišnje oko 400.000. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 277 — IV. Sadanji način pokrića potrebe članova imovne općine. Prema do sada postojećoj gospodarstvenoj osnovi za šume gradiške imovne općine, jest sveukupan prihod tih šuma na drvu približno 125.0003, od koje zalihe odpada na drvo za gradju 25.000 m3, a na drvo za gorivo 100.000 m3. Prispodobom tog prihoda, sa gore izkazanom potrebom članova imovne općine, — dolazi se do zaključka, da gradiška imovna općina može podmiriti cijelu potrebu svojih članova na drvu za gradju, a od potrebe na gorivu drvu tek u omjeru 100.000:185.000 to jest = 54% ove. Uz to preostaje imovnoj općini višak na prihodu drva za gradju od (25.000 - 10.000) = 15.000 m3. Tu zalihu prodaje imovna općina, te tako polučenim prihodom u novcu, i doprinosom članova svojih, uplatom snižene cijene za drvo za gradju pokriva svoje potrebe za čuvanje, uzdržavanje i gojenje šuma, — dočim pravoužitnici dobivaju goriva drva, pašu i žirenje bezplatno. Prema tomu nastaje godimice nepodmiren dio potrebe članova gradiške imovne općine od 85.000 m3 goriva drva. Tu potrebu podmiruju u glavnom članovi imovne općine, — isto tako kao i nečlanovi, — najme devastirajuć privatne šume i šume zemljištnih zajednicah. V. Program za buduću podmirbu potrebah članova imovne općine. 1. Predpostaviv normalne odnošaje šuma. a) uvedenjem niskog šumarenja. Kako se je do nedavno držalo, — a gdje gdje se i danas još drži, da niske šume podavaju najveći prihod na drvu, predpostavimo za čas, da tim načinom gospodarenja kanimo polučiti svrhu. Gradiška imovna općina ima cea 61.000 jutara šumom obrasle površine. Uz 30 godišnju obhodnju, dobili bi smo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 278 sječnu površinu od ( -n ) = 2000 jutara. Predpostaviv prihod sječivosti sa 80 m3 po jutru, dobili bi smo ukupan prihod od (2000X80) = 160.000 m3 drva. Tim postupkom dobili bi smo prihod, koji je manji za (185.000 160.000) = 25.000 m3, od potrebe članova imovne općine na gorivu. Kako uz to, upotrebiv sav taj prihod na podmirbu potrebe na gorivom drvu, nebi bilo nikakovog prihoda za čuvanje, uzdržavanje i gojenje šuma, morali bi članovi imovne /400.0004 općine platiti za ta goriva drva 1..7.... J = 250 K po 1 m3, — t. j . više, nego li iznosi sadanja prodajna vrijednost takovom drvu (na panju). Uz to nebi članovi imovne općine dobivali drva za gradju, a šumska paša i žirenje mogli bi im se podavati u vrlo malom opsegu, t. j . znatno suziti. b) uvedenjem visokog šumarenja. Da polučimo što veći prihod u novcu, -u predmjevi, da pokrijemo preostalu potrebu članova imovne općine na gorivu, dobavom drva ili surogata mu sa viškom prihoda u novcu, — bilo bi najuputnije, visokom šumarenju podmetnuti svrhu uzgoja što više i što skupocjenijeg drva za gradju. Na spomenutoj, šumom obrasloj površini od 61.000 jutara, uz 140 godišnju obhodnju, dobili bi smo na godišnjoj sječnoj površini od 435 jutra uz sječivu zalihu od 300 m3 po jutru ukupan godišnji sječivi prihod od približno 130.000 m3 drva. Predpostaviv, kao medjutiman prihod na drvu u sastojinama u dobi od 41—120 godina (+A ukupne površine) po 1 jutru 1 m:! na godinu, — au sastojinama u dobi od 21 —40 godina (V7 površine) po 1 jutru 0´5 ra3 na godinu, dobili bi smo medjutimni prihod sa (7, od 61.000 jut.) X´ 1 + (V7 od 61.000 jutara) X 0 5= cea |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 279 39.000ms; - dakle ukupni prihod na drvu od (130.000 + 39.000) = 169.000 me. Predpostaviv, da približno polovinu površine šuma gradiške imovne općine zapremaju hrastove šume, a drugu polovinu bukove i ine šume, te da bi od sječivog prihoda odpalo na drvo za gradju kod hrasta 50%, a kod bukve 30% a od medjutimnog prihoda hrasta 30%, bio bi prihod taj slijedeći: a) sječivi: 25% hrastove gradje = 32.500 m3, 15% bukove i ine gradje = 19.500 m3, 60% goriva drva = 78.000 m2. b) medjutimni: 14% hrastove gradje = 5850 m3. 85% goriva drva = 33.150 m3, ukupno dakle 57.850 m3 drva za gradju i 111.150 m3, drva za gorivo. Nakon podmirbe potrebe članova imovne općine sa 10.000 m3 drva za gradju, preostalo bi: 33.500 m3 hrastove gradje â K 30 = 975.000 K 15.350 m3 bukove gradje â K 4 = 61.400 K Sa ukupnom vrijednosti od . . . 1,036.400 K Nakon podmirbe potrebe imovne općine za pokriće izdataka proračuna sa 400.000 K preostao bi višak prihoda na novcu sa 636.400 K. Nepodmiren dio potrebe članova imovne općine na drvu za gorivo iznosio bi u tom slučaju (185.000 — 111.150) = 73.850 m3. 1. Kada bi se ta zaliha drva mogla dobaviti iz državnih šuma područja gradiške imovne općine neposredno (na panju) uz cijenu od l-50 K po 1 m3, — bila bi za to potrebna svota od 110.775 K. Tim bi bila podmirena sva potreba članova gradiške imovne općine na drvu, a uz to preostao bi višak na prihodu u novcu od (636.400 -- 110.775) == 525.625 K na godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 280 U području gradiške imovne općine imade oko 50.000 jutara državne šume. Predpostaviv, da bi ta šuma mogla, — uredjena istovjetno kao šume gradiške imovne općine — prodavati prihod od približno (5/6 od 111.600 m3) = 92.625 m3 goriva drva, i ne uzev obzir na šume privatne i zemljištnih zajednica spomenutog područja, jer se s njima vrlo dugo ne će moći računati, — moglo bi se u vlastitom području dobaviti neposredno (na panju) potrebnih 73.850 m3 goriva drva, a manjak na prihodu na drvu posve bi izčeznuo. 2. Kako medjutim imade izgleda, da bi se vlastitim šumama imovne općine nepodmirena potreba članova gradiške imovne općine na drvu u koliko se nebi mogla podmiriti ni u državnim šumama, mogla pokriti dobavom ugljena iz vlastitog područja, i to neposredno (kraj rova), uz cijenu od 4 K po 1 m3 drva, dakle za svotu od (73.850 X 4) = 295.400 K, — iznosio bi višak na prihodu u novcu (636.400 — 295.400) = 341.000 K. Iz toga slijedi, da bi se potreba članova gradiške imovne općine mogla podmiriti shodnim uredjenjem šumah imovne općine i državnih šuma. Proizlazi od tud i to, da je za gradišku imovnu općinu najprikladniji uzgoj visokih šuma. 2. Zbiljni odnošaji šuma. Gore predočen, osobito povoljan uspjeh, polučen predloženim gospodarenjem sa šumama, — ustanovljen je uz predpostavku normalnih odnošaja tih šuma. Od tih su odnošaja današnji, zbiljni odnošaji spomenutih šuma, žalibože vrlo daleko. Što okolnost, da je obrast sječivih šuma mnogo slabiji (0´6) od predpostavljenog normalnog (1´0); što okolnost, da razmjer dobnih razreda nije ni iz daleka normalan, uzrokom su, da šume gradiške imovne općine ovaj čas, a i to samo stoga, što su sadanje sječive sastojine u pravilu mnogo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 281 — starije od normalnih, — mogu podavati prihod na drvu pri bližno samo 125.000 m3 na godinu. Od te zalihe odpada na gradju cea 25.000 ms. Iz toga slijedi, — kako je gore pod IV. obrazloženo,—da su članovi gradiške imovne općine upućeni da znatan dio svoje potrebe (cea 85.000 m3) podmiruju, devastirajuć privatne šume i šume zemljištnih zajednicah, i da čine štete u šumama gradiške imovne općine i u državnim šumama. Ta okolnost mora bezuvjetno prestati, pa je po tom zadaćom novog uredjenja šuma gradiške imovne općine, da toj okolnosti predusretne. 3. Program uredjenja šuma gradiške imovneopćine. Da se svrha poluči, to jest da se sva potreba članova imovne općine podmiri, ne će biti nikako dosta urediti svrsi shodno gospodarenje sa šumama imovne općine, jer — kako se razablre iz gore rečenoga, — samim prihodom tih šuma to se ne će moći polučiti, jer je ovaj premalen. Uslijed toga biti će od potrebe da se i ostale šume tog područja, a naročito državne šume, svrsi shodno urede; da se uz to članovi imovne općine pritegnu na neizbježive žrtve u te svrhe. Žrtve sa strane članova imovne općine mogle bi se sastojati u tom, da svoju potrebu na drvu, koliko je moguće štednjom stegnu, i da doprinašaju novčane žrtve. Valja u obzir uzeti, da smo u gornjim razpravama polazili sa stanovišta, da članovi gradiške imovne općine dobivaju drvo bezplatno. Ta će okolnost žalibože morati prestati, pa će neizbježivo nastati potreba, da članovi imovne općine budu morali plaćati stanoviti doprinos u novcu. Obje te žrtve, najme stegnuće potrebe i doprinos u novcu, dati će se vrlo težko i to samo polagano i sukce |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 282 — sivno provesti, ali je skrajnje vrijeme, da se s tim računa i da se članovi imovne općine na to poemu priučavati. Najprirodniji put bio bi, da se, ako je ikako moguće, članovima imovne općine i u buduće podaje besplatno ono, što im se danas podaje bezplatno, a da se pritegnu na doprinos za sve ono što bi im se podavalo nad ta današnja podavanja. Gore smo (pod IV.) predočili, da članovi imovne općine dobivaju 54% svoje potrebe na gorivu drvu (kao tako zvani pripadak) bezplatno. Kad bi se novim uredjenjem gospodarenja sa šumama imovne općine mogao polučiti, ma kojim načinom veći prihod na gorivu, pa bi se članovi imovne općine pritegli na doprinos, uplatom pristojbe za taj višak prihoda, samim bi im se to učinilo kao nješto razumljiva, pa svakako nebi oni proti tomu tolikom odlučnošću prdsvjedovali, kolikom bi to učinili, da se dira u njihovo „starinsko pravo". Drvo za gradju, dobivaju članovi gradiške imovne općine sada uz sniženu cijenu. Bude li od prijeke potrebe, ta će se snižena cijena moći sukcesivno povisivati. Pašu i žirenje uživaju članovi gradiške imovne općine bezplatno i neograničeno. Taj užitak morao bi se svakako ograničiti na zakonom (§ 10. zakona od 11. srpnja 1881.) dozvoljenu potrebu, čim bi se mogao predvidno polučiti primjeren prihod u novcu. Uz to uživaju članovi gradiške imovne znatne površine šuma (čistine i prelaznom gospodarenju namijenjene površine) protuzakonito uz uplatu snižene cijene. Dokinućem tog odnošaja, polučio bi se takodjer priličan veći prihod. S tim okolnostima mora se računati, a zaista i računa nižje dolje predočen program uredjenja. Uslijed toga uzet je u skrižaljci na strani 284.—391. u glavnom obzir na pripadak članova imovne općine na gorivu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 283 — a ne na potrebu im, pa su šume uredjene tako, da ti članovikoje su mogu taj svoj pripadak im lako pristupne. dobivati u onim šumama, 4. Objašnjenj e program agradišk e imovn e uredjenj a općine . šum a a) Alternativa I. U toj alternativi predloženo je u vrlo opsežnoj mjeri nisko šumarenje, ako prem smo u gornjoj razpravi došli do zaključka, da visoko šumarenje daje veći prihod na drvu. Prije svega valja uvažiti, da visoko šumarenje, predpostaviv normalne, primjerene odnošaje šuma, daje veći prihod na drvu u opće, dočim nisko šumarenje u pravilu daje veći prihod na gorivu drvu. Uz to nisu, kako smo vidili, odnošaji šuma gradiške imovne općine normalni, pa bi u mnogo slučajeva bila nastala neprilika stoga, što u mnogim takovim šumskim dijelovima ovaj čas nebi bilo nikakovog ili skoro nikakovog sječivog prihoda, jer tamo manjkaju sječivi dobni razredi visoke šume. Proračunavajuć sječivi prihod uzeli smo za podlogu razšestarenje na godišnje jednake sječne površine, prem te šume nisu normalne. Učinili smo to stoga, jer se je radilo tek o aproksimativnom programu, za koji neima detaljnijih podataka, dakle niti točnijeg mjerila. Takovo može se naći tek kod detailne izradnje. Sječivi prihod po jutru u svakom je slučaju uzet manji od normalnog, - jer takav aproksimativno odgovara faktičnom stanju. Kod hrastovih šuma visokog uzgoja, nije naznačen sječivi prihod, jer se taj prihod ne kani dopitati članovima imovne općine kao redoviti pripadak bezplatno, nego kao dogodičan prihod samo ovima doznačivati uz uplatu podpune cijene, nad njihov redoviti pripadak. Tim šumama namijenjena je proizvodnja što većeg prihoda u novcu. Takove šume moraju se urediti inako posve |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 284 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 285 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 286 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 287 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 288 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 289 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 290 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 291 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 292 — nevezano, samo s obzirom na tržište. Glavni im proizvod na drvu za gradju imade se crpiti onda, kad je to prema zahtjevima tržišta najprobitačnije. Prihod u novcu, dade se jednostavnim računom svesti na godišnje jednoličan prihod. Takovom bi gospodarstvu naravno smetala obveza podavanja godišnje jednakog proizvoda na drvu za gorivo, kakovu bi zahtijevala namjena tog drva pokriću redovitog pripadka članova imovne općine na gorivom drvu. Tim postupkom kani se naučiti članove imovne općine na doprinos u novcu, za pokriće njihovih potreba, a da se ne dira u „stara prava". Uporabno doba u tom slučaju — obhodnja — uzeto je za visoke hrastove šume, namijenjene podavanju što više i što skuplje gradje, sa 140 godina, jer je to najnižja doba u kojoj se mogu uzgojiti najskuplji sortimenti gradje, trupci sa promjerom od 85 i više cm sa korom. Za hrastove šume namijenjene uzgoju gradje za članove imovne općine uzeta je obhodnja sa 80 godina, jer ta odgovara potrebi, pošto podaje drvo za običnu seosku gradju. Obhodnja bukovih visokih šuma uzeta je sa 100 godina (izuzev dvajuh slučajeva), jer daje najveći prihod na drvu, a uz to je njom nedvojbeno omogućena prirodna pomladnja. Za niske šume uzeta je 30 godišnja obhodnja jer daje već nješto jače drvo, jer bolje štiti vrstnoću tla od manje obhodnje, a izbojna snaga stabala je u toj dobi jača nego li u kasnijoj dobi. b) Alternativa II. Predlog dobave gorivog drva (iz državnih šuma) stavljen je tamo, gdje takovih šuma ima i gdje je izgleda, da će se potrebno drvo moći podavati neposredno (na panju) tamo ušumljenim članovima imovne općine. Predlog dobave ugljena (recte lignita) stavljen je tamo, gdje ne ima državnih šuma (a to je cijela istočna polovina |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 293 — područja gradiške imovne općine), a imade ugljena, koji će se moći davati neposredno (kraj rova). 5. Kritika tih programa. a) Alternative I. Prije svega molim gg. drugove, da taj dio programa ne uzmu ozbiljnim. On je tu predočen samo primjera radi, da se rukopipateljnije predoči potreba prihvata glavnih zasadah, predočenih u II. alternativi tog programa. Do toga ili bar tomu sličnog uredjenja moglo bi doći jedino onda, kad bi uprava državnih šuma uskratila gradiškoj imovnoj općini pripomoć, t. j . nečkala se prodati joj svoj prihod na gorivu drvu uz primjerene uvjete i kad bi dobava ugljena bila skopčana nedohvatnim poteškoćama. Uvaživ gore rečeno, možemo kritiku te alternative izraziti ukratko slijedećim: Takovim uredjenjem šuma gradiške imovne općine, došlo bi mal ne do devastacije velikog dijela lijepih hrastovih šuma, koje su porasle na stojbini kao stvorenoj za uzgoj glasovite slavonske hrastovine. b) Alternative II. Tom alternativom ide se upravo za tim, da se izbjegne gore istaknutom ne gospodarstvu sa šumama gradiške imovne općine. Pitanje je, da li je ta alternativa u opće provediva i da li će joj predvidni posljedak biti zaista povoljan i svrsi shodan. O tom ćemo razpraviti u slijedećem. 6. Posljedak uredjenja šuma gradiške imovne općine prema gornjem programu. Prema alternativi II. gore predočenog programa, bio bi prihod šuma gradiške imovne općine na drvu, približno slijedeći : |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 294 — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 295 — Prihod na drvu za gradju bio bi dakle 27.450 m3, a na gorivu drvu 69.900 m3. Kako p r i p a d a k članova gradiške imovne općine iznosi cea 10.000 m3 drva za gradju i 85.000 m3 drva za gorivo i kako sječiv prihod na gorivom drvu visokih hrastovih šuma sa 140 godišnjom obhodnjom nije namijenjen pokriću p r i p a d k a članova imovne općine, — pokazuje se višak na prihodu u drvu za gradju od (27.450 — 10.000) = 17.450 m3, a manjak na prihodu u drvu za gorivo od (85.000 -- 69.900 18.750) = 33.850 m3. Kako se prema predlogu, sadržanom u alternativi II. imade dobaviti gorivog drva (iz državnih šuma) i ugljena u equivalentu od 34.770 m3, — pokazuje se konačno višak na prihodu i u drvu za gorivo od (34.700 — 33.850) = 920 m3. Po čemu bi bilo osjegurano pokriće pripadka članova gradiške imovne općine na drvu. Podhvat taj financirao bi se na slijedeći način: Vrijednost viška na prihodu na drvu za gradju iznosila bi približno (17.450X30 K) 523.500 K. Vrijednost gorivog drva, proizvedenoga u visokim hrastovim šumama, iznosila bi približno (18.750 X 1´5 K) 28.125 K. Ukupan prihod u novcu bio bi dakle 551.625 K. Kako je potreba gradiške imovne općine na novcu 400.000 K i kako bi izdatci za drvo dobavljeno iz državnih šuma i za ugljen iznosili približno (15.760 X 1*5 4- 19.010 . 4-0) = 499.680 K po čem bi tadanja potreba imovne općine na novcu od (551.625 -- 499.680) = 51.945 K. Uslijed toga ne ima dvojbe, da bi se taj podhvat mogao financirati. Po tomu bila bi potreba članova gradiške imovne općine na drvu za gradju i pripadak tih članova na gorivu pokrita. Oboje bi ovi mogli u buduće kao i dosada dobivati, najme pripadak na gradji uz sniženu cijenu (koja je sadr |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 296 — žana u potrebi na novcu od 400.000 K), a pripadak na gorivu bezplatno, a uza sve to bi nastao višak na prihodu u novcu (nad današnji takav prihod) od 51.945 K, ne uračunav ovamo i gore napomenuti veći prihod na novcu za pašu, za žirenje i za prelaznu uporabu šumskog tla. a) Buduća podmirba potrebe članova imovne općine. Potreba članova gradiške imovne općine na gorivu drvu iznosi, kako smo gore (pod III.) kazali 185.000 m3. Kako bi oni prema gornjem dobili u ime pripadka im 85.520 m3 ostao bi nepodmiren dio potrebe na gorivu drvu od 99.480 m3. Za podmirbu te pobrebe stajao bi na razpoložbu, prihod goriva drva visokih hrastovih šuma gradiške imovne općine sa 18.750 m2; — ostatak prihoda državnih šuma na gorivu drvu sa 42.490 m», a uz to bi se imalo nabaviti ugljena u equivalentu od 38.240 m3 čim bi bila pokrita sveukupna potreba članova gradiške imovne općine na drvu. Gore spomenuti ostatak prihoda državnih šuma na gorivu drvu, ustanovljen je na slijedeći način: Po gore rečenom prihod je šuma gradiške imovne općine 27.450 m3 gradje i 69.900 m3 goriva. Predpostaviv, da su državne šume područja gradiške imovne općine približno istovjetne sa onima gradiške imovne općjne, - bio bi prihod državnih suma, kako ih ima približno 50.000 jutara : napram površini šuma gradiške imovne općine sa cea 60.000 jutara u omjeru kao 5 : 6 a po tom 7e 27.450 m3 — 22.875 m3 gradje i 7« od 69.900 m3 = 58.250 m3 goriva drva. Kako smo gore predpostavili uporabu dijela tog prihoda državnih šuma na gorivu drvu sa 15.760 m3, ostalo bi na razpoložbu od tog prihoda državnih šuma 58.250 15.760 = 42.490 m3. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 297 — VI. Buduća podmirba potrebe cijelog područja na drvu. Potreba cijelog područja gradiške imovne općine iznosi 16.400 m3 drva za gradju i 303.600 m3 goriva drva. Kako pokrita potreba članova imovne općine iznosi 10.000 m3 drva za gradju i 185.000 m3 gorjva drva, ostala bi nepokrita potreba nečlanova imovne općine sa 6400 m:i drva za gradju i 118.600 m3 goriva orva. Potreba na gradji mogla bi se pokriti dijelom prihoda državnih šuma, tako, da bi državnoj šumskoj upravi preostao još višak prihoda na drvu za gradju od (22.875 — 6400) = 16.475 m3. Nepokrita potreba na gorivu mogla bi se pokriti dobavom ugljena iz vlastitog područja (u equivalentu od 118.600 m3 drva), posredstvom države, zemlje ili imovne općine. Prema tomu pokrila bi se sveukupna potreba cijelog područja gradiške imovne općine na drvu na racionalan način i to : 1. sa dijelom redovitog prihoda šuma grapiške imovne općine od 10.000 m8 gradje i 69.900 m3 goriva. 2. sa dijelom redovitog prihoda državnih šuma od 6400 m3 gradje i 58.250 m3 goriva. 3. prihodom područja na ugljenu (u equivalentu od 19.010 +- 38.240 + 118.600) = 175.850 m3 drva = od cea 703.000 met. centih ugljena, — u koliko potonju zalihu nebi privatne šume i šume zemljištnih zajednicah umanjile. B. Hajek. Uzgoj masline na istočnim obalama Jadranskoga mora. Napisao Marko Marčić, c. kr. učitelj poljodjelstva u Korčuli. (Nastavak). Ako je maslinjak posadjen na ne odviše strmom zemljištu tako, da ne treba praviti lazove (terase), dobro je da se okolo maslina u promjeru od 6 do 8 m. podigne jedan |