DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 248 « Masline se sade u razmaku od 6 do 12 metara u če tveroku. Udaljenost može biti dakle vrlo različita, a ta se ravna prama tlu i položaju u kojem se sade masline, prama podnebju, vrsti i prama tomu, da li se masline sade u kombinaciji sa kojom drugom kulturom ili bez toga. Kao najbolji putokaz u ovom pitanju služit će nam jedno dobro razvijeno stablo, bujne vegetacije i poodmakle dobe iz onog kraja i predjela. Na primjer uz južnu dalmatinsku obalu i na otocima, u položajima izloženima prama podnevu i ne visoko nad morem, masline će se saditi u razmaku od 9 do 12 m. u četverokutu ili u trokutu. Uz sjevernu dalmatinsku obalu i po istarskom otočju 8 do 10 m.; uz hrvatsko i istarsko primorje 7 do 9 m. a u istarskim sjevernim predjelima kao što i u okolici Trsta 6 do 8 m. u četverokutu ili u trokutu. Čim je veći pad zemljišta, tim gušće se sade masline. U ravninama se vazda sade rjedje nego li na brijegu. * * * (Nastavit će se). Bukove željezničke podvlake i vratila (subije). Uz originalne snimke iz Bosne i Hercegovine. Piše: Dragutin vitez Wessely. Bukva je pastorče u šumskom gospodarstvu. Šumari ju obično malo cijene zbog neznatnoga dohotka, što ga ona pruža, jer se najvećim dijelom izradjuje i mora izradjivati u gorivo. Da je samo nema! — često se čuje, a dosljedno toj lozinki obično se gospodari na njezinu štetu, a u korist koristonosnije crnogorice. Zaista nema vrsti drveća, koja bi pri iskorišćavanju zahtijevala okretnije, te s tehničke kao i s trgovačke strane, naobraženije gospodareče osoblje, nego što to traži bukva. Bukovo je drvo teško, prevoz skup, a ne traži se svukuda podjednako. |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 249 — U najnovije je doba upotrebljavanje bukovoga kao gradjevnog ili tvorivog drveta u najrazličitije svrhe vrlo mnogostrano, ali se za dobru prodju proizvoda traži s jedne strane točno poznavanje tržišta i zahtjeva konzumenata, a sa druge strane dobar kalkulator. Ovo potonje je osobito važno, jer se na temelju stručne kalkulacije izradjuje bukovina već u šumi ili na blizoj pilani u one polufabrikate, koje konzumenti traže.* Ako se spretnom kalkulacijom svaki dio bukovoga stabla racijonalno izradi u one sortimente, za koje je, pretpostavivši najveći dohodak, najprikladniji, napuniti će se kese, a razvedriti čela mnogih posjednika bukovih šuma. Ovo navedoh u nekoliko riječi samo za to, da potaknem, odnosno da dadnem povoda za pokušaj racijonalnog stručnog riješenja izkorišćivanja bukovih šuma svakom onome koji je pozvan, da riješi ovo pitanje u vlastitome ili tudjem gospodarstvu.* U slijedećem ću se potanko baviti samo izradjivanjem željezničkih podvlaka i vratila, (podvlaka, švelera = Schwellen, šlipera = sleeper). Željezničke se podvlake iz bukovine upotrebljavaju samo natopljene (impregnirane), a vratila se opet često pare. Zato ovi sortimenti i zahtijevaju razno doba izradjivanja u godini, željezničke se podvlake izradjuju zimi, a vratila u ljeti. Oba se sortimenta cijepaju, te se stoga za njihovu izradbu mora uzeti čisto, ravno uzraslo drvo. Ovoga je dryeta u bukovim šumama moguće naći 60—80% od cjelokupne drvne gromade sastojine. Od izradljive gromade dade se izraditi 50—60% u podvlake, a u vratila 20—307°, * Uz ove uvjete isplaćuje se dapače lijepo izvoz u Austriju čak u Dansku (dužice) Španjolsku (šubije) te u zemlje oko Sredozemnoga mora (testoni, ta*volletti, decimani, remi, dogge di faggio) obično preko Trsta. * Mnogo korisnih pojedinosti sadržava izvrstno djelo: Leopold Hufnagl : Handbubh der kaufmânnischen Holzververwertung und des Holzhandels kod Paul ....., Berlin 1905. |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 250 — Veliki se postotak otpadka pri potonjem sortimentu nadoknadjuje izvanredno skupom cijenom. U Bosni se izradjuju podvlake iz bukovine za bos.herc. zemaljske željeznice, koje isključivo upotrebljavaju bukove podvlake natopljene po sistemu Rtittgers. Izradjivanjem bukovine koli u željezničke podvlake, toli u vratila diže se njezina cijena na panju znatno prema cijeni, koja bi se postigla izradjivanjem bukovine u gorivo ili kadjenjem ćumura, (paljenjem ugljena)! Racijonalno iskorišćavanje zahtijeva, da se istobno i otpaci izrade u gorivo ili da se iz njih kadi ćumur. Izradjivanje željezničkih podvlaka izdaje se radnicima od komada, a ovi rade u malim partijama (kumpanijama) obično ne više od 8 radnika. Polovina radnika obara, pili i reže, a druga polovina teše. Vrlo je važno da sami šumari doznačivaju stabla i nadgledaju iskoriščavanje, jer inače radnici izabiru samo najcjepkija stabla, a od ovih opet najcjepkiji dio. Doznačuju se obično samo stabla deblja od 45 cm u prsnome promjeru. Pri obaranju služe se radnici jednostavnom pilom (žagom, testerom) sa ručkama, kranjskom ili bosanskom sjekirom, te drvenim i gvozdenim kladivom. Tada se stablo rastavi u ćutke (kuse, trupce) od 1 ´60 m duljine jer tolika je duljina podvlaka bos.-herc. uskotračnih željeznica. Ovi se ćutci klinovima i maljem rascijepaju kroz jezgru (srce) na 3—8 ili još više cjepanica. Iz cjepanica teše tesač na zemlji bradviljem (plankač = bradva sa dugom ručicom, si. 1.) pojedine podvlake. Pri tesanju ispituje on štapićem ispravnost dimenzija (si. 2.). Tesači otešu za dan 25—40 podvlaka, a jednaki broj cjepača pribavlja u isto doba potrebnu količinu cjepanica. Za izradbu jedne podvlake plaća se u Bosni 25 iilira i to 12 za cijepanje, 12 za tesanje, a 1 filir ostaje radniku, koji upravlja kompanijama. |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 251 - Radnici dakle zarade dnevno 3 K do 3 K 60 fil. Iskorišćenje je iz gradjevnog drveta (Nutzholz), kako već prije spomenuh 50—60%, jer 30—40% otpada u iverje, a 10—20% u neupotrebljive cjepanice (si. 3—9.). Prerez podvlaka bos.-herc. zemaljskih željeznica kao i razmještanje podvlaka u trupcu te količinu otpadaka prikazuje si. 10—12. Uprava bos.-herceg. željeznica stavlja kod primanja slijedeće zahtjeve: Podvlake se moraju izradjivati iz drveta, koje je oboreno izvan sočne perijode, dakle u zimi ili jeseni, te koje ne leži dulje od 2 godine (izradjeno ili neizradjeno). Moraju biti sasvim očišćene od kore, tesane usporedno sa vlakancima, bez pukotina (i onih zaraslih, nastalih od studeni, Eiskliifte), ne smiju biti na čelu ili stranama truli ni natruli (angefault oder vermodert), niti izradjeni iz Ijuštravoga drveta (Kern-Ringschâle). Crno srce, granje na onim mjestima gdje će se prikovati tračnice, trula mjesta usljed izumrlih grana, crv (n. pr. Xyloterus domesticus, mušica i cvilidreta), te dvostruko savijeni oblik (CNJ) isključuje primanje. Podvlaka položena na ravninu mora se uz ovu potpuno priljubiti, a gornja i donja ploha moraju biti usporedne. Iskrivljenje je u vodoravnome smijeru dopušteno do 5 cm i to kod 2% ukupnoga broja podvlaka. Dimenzije moraju odgovarati normalnome nacrtu (slika 10—12.). Osobito valja primijetiti, da uprava bos.-herceg. zemaljskih željeznica tolelira zdravu nepravu srčevinu, a isključuje samo crnu (tamno sivu), bez kojega se uvjeta podvlake u bosanskim šumama ne bi mogle ni izradjivati. U prilog onoga uvjeta moram napomenuti, da sam često čuo od praktičara, da je bukova podvlaka iz zdrave neprave srčevine, premda se ne da natopiti, trajnija od dobro natopljene podvlake iz bjeljike. |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 252 |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 253 — |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 254 — Meni se ovo mnijenje i sa znanstvenoga gledišta čini sasvim opravdano, jer je i znanstveno ustanovljeno (Hermann), da je ova neprava srčevina, koja sadržaje thyllena, gume i kristala i oxalno-kiseloga vapna, mnogo trajnija od bjeljike. Zanimivo je da, kako .... pripovijeda, u Japanu proizvadjaju umjetno boju i dobra svojstva one neprave srčevine time, da bukovinu dulje vremena kisele u vodi. Kod bukovih podvlaka valja još spomenuti, da uprava bos.-herc. željeznica dozvoljava zabijanje sapona u obliku slova S (S-Klammern) u napuknute podvlake, da se time spriječi dalje pucanje. Uvjet je pako, da se pukotine prije zabijanja ovih sapona potpuno stegnu (si. 15.). Ako će se podvlake doskora primati, mogu se složiti uzporedno u kamare jedna do druge, ako će pako dulje vremena ležati, slažu se unakrst (u vitla), a najviši se sloj položi koso (nagnuto). Ako će podvlake dulje vremena ležati, valja — osobito kod bujno uzrasloga drveta -- uzeti obzir i na usušivanje time, da se dimenzije pri izradjivanju pojačaju za 1—2 cm. Primljene se podvlake unesu po složajima u brojnu knjigu, te se obilježe (markiraju) šumarskim čekićem, dočim se one sa manama (škart-podvlake) obilježe šumarskom kredom, te se ne uračunaju radnicima u zaradu, ali se, ako plavljenje i podvoz nijesu odviše skupi, takodjer izvezu iz šume, jer se uz niže cijene mogu prodati za željeznice privatnih poduzeća (za željeznice tvornica i šumske željeznice). Još ću napomenuti nekoje radničke prevarancije (trikove). Mane i oštećenja na podvlakama zamažu blatom. U one duboke rupe, koje su ostale iza istrulih grana, zatjeraju jako vješto klinove, pa tesanjem izravnaju površinu. Ovi se klinovi često mogu poznati samo po nenaravnome smijeru sržnih trakova (si. 19.). Sa primljenih podvlaka često odrežu znakove šumarskoga čekića te ih predaju ponovno. Ovo dakako već spada pod kazneni zakon, a poznaje se po iverju, koje je ostalo |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 255 — iza rezanja, jer je podvlaka rezana iza tesanja ili je ovo iverje odrezano oštrim nožem. Sada prime podvlake plavači. Ovaj se izraz upotrebljava u Bosni isključivo baš od radnika, a to je naziv za radnike, koji dostavljaju razne drvne sortimente nošenjem, bacanjem, sanjkanjem, vučenjem ili spuštanjem niz spuzaljku do transportnih sredstava ili upina (ugljišta = mjesto na kojem se slaže ugljenik) kod kadjenja ćumura (palenje drvenog ugljena). fB$- Slika 19. Plavačima se zbog zaštite podmladka i stabala odrede stalni putevi, na kojima će podvlake bacanjem ili vučenjem od nekoliko skopčanih pragova splaviti u dolinu. Pri tome se posluže sjekirom, capinom (die Sappine), kopčama (Klammern), prućem, gužvama ili uzetima (slika: 16—18.). Uspjeh je rada prema konkretnim prilikama vrlo različit, ali uza sve to možemo računati, da jedan radnik pri uda |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 256 ljenosti od 300—500 m može uz obične prilike splaviti dnevno 30 podvlaka. Konji vuku podvlake dalje niz dolinu. Skopča se 14 do 16 komada jedna za drugu, a jedan konj odvuče niz primitivan jaz za dan 60—80komada uz udaljenost od 1 — 1V2 km. Pri plavljenju valja osobito paziti na to, da se ne sudaraju čela podvlaka, jer pragovi usljed toga duboko raspucaju ili sasvim raspuknu. Pri vučenju igraju veliku ulogu kopče (si. 16.) jer podvlaka pri upotrebljavanju prejakih kopča, jako pucaju osobito ako su smrznute. Ako se podvlake neće odmah dalje voziti, mogu se u Bosni u napukle pragove zabiti saponi (S-Klammern si. 13.). Osobito valja pri tome paziti na to, da se pragovi prije zabijanja sapona dobro stegnu, jer se pragovi sa otvorenim pukotinama ne primaju. Imade još i sapona drugoga oblika (si. 14.), koji pako po mome mnijenju nijesu tako zgodni kao saponi u obliku slova S. Podvlake se voze dalje kolima k željezničkoj stanici. Kola sa malim domaćim konjima voze poprječno 25- 30 podvlaka (veliki konji ili saone uz povoljan snijeg do 40 komada), dakle 1 —1*6 m8. Težina se podvlaka jako mijenja već prema tome kako su suhe. Upravi bos.-herc. zemaljskih željeznica obavlja se predavanje podvlaka uz prije navedene uvjete obično prilikom tovarenja u željezničke vagone. * * * Sada prelazim na opisivanje izradjivanja vratila (šubije), najosjetljivijega polufabrikata iz bukovine. Ovo su cijepani, te točno i oštrobridno otesani komadi (stupici, direci). Cijepaju se samo iz potpuno zdrave, najbolje bukovine, koja nema grana i to samo iz onoga dijela, koji leži izvan neprave srčevine. |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 257 — U šumi se izradjuju sa kvadratičnim prerezom od 9X9 ili 12X12 cm uz duljine od 2*1, 3i , 4-2 ili 5-2 m. Pri prodaji traži se prerez od 3" ili 4" mletačkih t. j . 85 ili 115 mm, a minimalne dužine od 2, 3, 4 i 5 m. Tešu se kao i podvlake ali samo iz obodnoga dijela stabla, radi česa se mogu da upotrijebe i ona stabla, koja su inače sasvim zdrava, ali su u sredini istrula ili šuplja. Tesač ne mjeri štapićem nego obilježi bridove obojenom uzicom (špagom) ili letvom i olovkom. Posao se izdaje obično od komada ili tekućeg metra. Kubični je sadržaj lako proračunati. Tako 1 m3 sadržaje 123-45 tekućih metara prereza 9X9 cm ili 69-44 tekućih metara prereza 12X12 cm. Sa radnicima se obično pogodi izradjivanje jači dimenzija, a iz slabijih se komada ove dimenzije i preslabih cjepalja teše pod nižu cijenu slabija dimenzija. Takodjer se odredi i dopušteni postotak ove slabije dimenzije. Čitajući bečke uzanse ustanovljujem, da one stavljaju mnogo lakše uvjete primanja od trgovaca, koji u Bosni kupuju vratila. Po bečkim uzansama smiju vratila na pojedinim mjestima imati koru ili tupi brid do širine od 1 cm, pri trgovačkoj (merkantilnoj) robi dapače po 2 cm, ali samo pri nekome dijelu robe. Isto se dopuštaju pojedine zdrave grane te na krajevima rupe za izvlačenje. Neprimaju se vratila sa nepravom srčevinom, dvostruko ili odveć savijene, uvore, puknute, trule i natrule (crvena i crna trulež), od crva oštećene, iz ugušenoga (učmanuto drvo) drveta izradjene, sa ostacima kore ili iz granatoga drva. Bosanska se vratila izvažaju većinom u zemlje oko Sredozemnoga mora, a osobito u Španjolsku, gdje se upotrebljavaju pri gradnji kola i u sjevernu Afriku za lake gradnje na kanate. Čuo sam, da se i u zemlji upotrebljava za Thonetpokućstvo. Trgovci zahtijevaju ovdje sasvim točne dim enzije, lijepo glatko tesanje, ne dopuštaju ni pojedinih, malih, zdravih |
ŠUMARSKI LIST 6/1914 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 258 grana ili zaostataka kore, a traže i čistu boju, radi čega se ne smije po podu izvlačiti ili u blizini ćumura (drvenog ugljena) slagati. Radi toga se podvlake nose ili sanjkaju, a slažu se unakrst u vitlove na zračnim mjestima i u sjeni. Na suncu odmah ispucaju, a na vlažnim mjestima postaju crne te neugledne. Bujno uzraslo drvo nezgodno je upotrebljavati jer puca, a hoće li se upotrijebiti, valja dimenzije zbog sasušivanja povisiti još preko 9X9 i 12X12 cm. O tržnim cijenama, izradjivanju i iskorišćavanju daje Hufnagl slijedeće podatke: Po iskustvu stečenome u Kranjskoj daje bukva od 2´50 m;i 56 tekućih metara = 0"63 m3 šubije; iskoristilo se je dakle 25%. U istome predjelu plaćaju za izradbu po komadu slije deće cijene: dužina: 2. 3 i 4*2 5´2 debljina; 3´7´3" *74" 3"/3" *"]& 3"/." *"/v 3"/." 4"/4" filira: 20 30 28 40 56 66 66 100 U Trstu se je u isto vrijeme prodavalo 100 komada za kruna: 70, 100, 150, 200, 210. Primjećujem, da je iskorišćavanje povoljno, a cijene za izradjivanje vrlo niske, tržne su se cijene dakako već promijenile. Izradjivanje vratila kako se vidi, daje mnogo muke i otpadaka, ali se zbog visoke cijene ipak dobro isplaćuje. |