DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1914 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 198 - Nije moguće s toga raditi isključivo samo sa umjetnim gnojivima, osobito ne u našim okolnostima tla i podnebja, gdje su zemlje većinom vapnenaste, koje oskudijevaju crnicom (humus). Kod nas su oborine tako nepravilno kroz godinu porazdijeljene da zimi prečeste kiše isplave iz zemlje mnoštvo hranivih sastojina, koje idu izgubljene ili u dubinu zemlje ili u .....^, a kod nas se ljeti usljed suše zemlja raspukne, a u maslinovim stablima soka nestane. U ovakovim okolnostima organska gnojiva će imati vazda prednost. Nu, u koliko ih nema u dovoljnoj kolikoci i u koliko današnja proizvodnja stajskog gnoja radi slabog postupka sa istim — ne reprezentira njegovu pravu hranitbenu vrijednost, neophodno je potrebita uporaba umjetnih gnojiva. * * Kod gnojenja masline mogu se gojitelji masline držati slijedećih formula, i to prama tomu kako će im koja, obzirom na različite gospodarske prilike, bolje odgovarati. Neke formule za naše prilike nijesu izvedive, barem ne za sada, ali neka služe kao primjer našim poljodjelcima, kako drugi narodi rade oko masline i koliku im važnost podavaju*. 1. Za svako stablo maleno, srednje, veliko zreli stajski gnoj, ovčji i kozji kg. 14 18 24 Grančice brnistre (Spartium scoparium) ili masline .. . 10 15 23 Thomasove drozge od 200 do 500 kg. po hektaru. Ova formula je osobito dobra, za gladne vapnenaste pjeskovite zemlje, te je kod nas izvediva. 2. Brnistra ili otpatci od klaštrenja maslina kg. . . 28 36 48 Ovčji ili kozji gnoj .. . 7 12 14 * Ove su formule uzete iz raznih talijanskih dijela, od raznih auktora (Aloi, Simari, Zannonl, Bracci itd.) a djelomice su i po meni prokušane, |