DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1914 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 194 — Sočivnjaču treba posijati koncem jeseni (mj. studeni) okolo stabla masline, onako na široko kolika je krošnja. Okolo panja ostavlja se 1—1-20 m. obradjenog ali ne posijanog zemljišta. Sjeme treba da je dosta gusto posijano, jer će gusto uzrašćene biljke bolje odoljevati vjetru i studeni. Bobice treba posijati 220 do 250 kg. po hektaru, grahorice 160—200 po ha. a rumene djeteline 30 do 35 kg. Da uspjeh zelene gnojidbe bude potpun treba pognojiti sočivnjaču sa kalijem (pepeljikom) i fosfornom kiselinom. Dušika ne treba jer kako je poznato, sočivnjače asimiliraju zračni dušik pomoću bakterija, koje se nalaze na korjenu; te su bogate dušikom. Zato sočivnjače imadu prednost ne samo kao krmne biljke već i kod zelene gnojidbe, te se za ovu isključivo upotrebljavaju. Za gnojenje posijane podorine upotrebljavaju se kalijeva i fosforna gnojiva, n. pr. kalijeve soli i Thomasova drozga ili superfosfat, nu jednostavnije je, ako se uzme kalijev superfosfat (sa 16—18% fosforne kiseline topive u vodi i 10% kalijeva sulfata), te ga se upotrebi odma pred sjetvom podorine 15 do 20 kvintala (mtc.) po hektaru. Na pojedino maslinovo stablo otpada surazmjerna kolikoca umjetnog gnoja i sjemenja prama površini što je zaprema krošnja; tako na pr., ako krošnja zaprema 20 četvornih metara, posijat će se ispod stabla 044 do 0´50 klg. bobice ili 0"32 do 0´40 kg. grahorice, a pognojit će se sa 3 do 4 kg. kalijeva superfosfata. U proljeće (ožujak—travanj), kada je posijana sočivnjača u najboljoj cvatnji, tad je treba guliti i zakopavati 20 cm. duboko u onoj istoj površini zemlje, gdje je bila i posijana. Veoma je korisno ako se prije sjetve podorine posiplje ispod masline obični pepeo (lug) i to oko 10 kvintala po hektaru. Zeleno gnojenje maslina je osobito potrebito za suhe zemlje, koje oskudijevaju crnicom (humusom) i za one ma |