DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1914 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 202 — Analize pojedinih dijelova maslina (drvo, lišće i plod), učinjene od raznih kemičara u raznim okolnostima ambienta nijesu vazda suglasne, imade dapače znatnih razlika i u samom razmjeru izmedju pojedinih sastojina. Analiza zemlje u našim okolnostima nemože da bude mjerodavna, tim više, što ćemo u naplavnim zemljama, gdje se većinom nalaze naši maslinjaci, svako nekoliko koraka naći razliku u kemijskom sustavu zemlje. Sve te analize ne mogu se dakle uzeti kao podloge za racionalno gnojenje maslina, već jedino kao putokazi, koji imadu da vode razumnog poljodjelca kod pravljenja pokušaja na svom maslinjaku. Treba kušati razne formule gnojenja, računati troškove, mjeriti prihode u kolikoći i kakvoći, prispodabljati postignute uspjehe sa raznim formulama pak prihvatiti ono, što je najbolje i najunosnije. III. Poglavlje. Rasplodjivanje masline. U pogledu rasplodjivanja maslina se je zadnjih decenija najviše griješilo. Vrlo malo, skoro neznatan broj maslinovih stabala se je posadilo, dočim se je mnoštvo starih posjeklo. Prostrana polja, čitavi predijeli uzduž morske obale u Dalmaciji, koji su pred samih deset do petnaest godina bili pokriveni gustim maslinjacima, danas su pretvoreni u vinograde. Površina zemlje zasadjena maslinom s godine na godinu biva sve to manja. Današnja proizvodnja ulja potječe većim djelom od maslinovih stabala posadjenih u prvoj polovici prošloga vijeka; kasnije se je sve to manje maslina posadilo. Kamo to vodi? koliko će iznašati proizvodnja ulja kod nas za samih dvadeset godina, budu li se i nadalje tako nerazborito tamanjivale masline? Na ovaj upit treba da se zamisli svak, koji shvaća naš narodno-gospodarstveni položaj, koji želi i teži za njegovim napretkom. Začudno je, da baš u zadnje doba, kada se je u pitanju organizacije producenata ulja amo-tamo diljem |