DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 159 — u svakom grozdiću nalazi po nekoliko cvijetova, gdje je ženski spol, t. j . pestić i plodnica, zakržljao. U Italiji imade stabala sa pretežno muškim cvijetom, gdje se rijetko kada pojavi obospolni cvijet, te ih zovu „muške masline." Isto tako u Arabiji imade t. zv. „Dekar-maslina", čije cvjetove dapače upotrebljavaju da na umjetni način pomognu oplodjivanju hermafroditnih, t. j . rodećih vrsti. Mi nemamo muških vrsti, ali su ipak poznate vrsti, koje radjaju redovitije i one koje redje radjaju. U onom slučaju sastav cvjetova igra najveću ulogu. Kad se cvijet oplodi tada se otrijebi, t. j . otpadaju vjenčići i neoplodjeni cvjetići, a ostanu samo časke sa oplodjenim plodnicama, iz kojih.će se razvijati plod. Za vrijeme cvatnje korisno je da vladaju suha vremena i suhi sjeverni vjetrovi da uzmogne pelud sa prašnika lasno zaprašiti njušku na plodnici te ju oploditi. Ako su kišovita i rosna vremena ostaje mokri pelud slijepljen na prašniku, a osim toga i cvijetni vijenčići ostanu slijepljeni na cvijetnim grozdićima, tako da ometaju djelovanje peluda. Poljodjelac tada kaže da se maslina „dobro ne trijebi", a to ne sluti na dobar rod. Plod masline je koštunica, koja sazre od studenoga do siječnja mjeseca i to prama vrsti masline i položaju gdje rastu. Tekom razvitka plod obično otpada i to u više navrata, osobito ako ga je mnogo ostalo iza cvatnje, te potrošnja sokova za uzdržavanje i razvitak ploda ne stoji u razmjeru sa sokom i sa hranom što je korijenu u zemlji na razpoloženju. U ovom slučaju jedno ljetno obradjivanje zemlje će vrlo dobro doći, kako ćemo u kasnijim poglavljima vidjeti. Plod je razne veličine i oblika: od jajastog poput hrastova žira pa do oblika malene šljive ili trešnje. Oblik i veličina ploda podavaju nam najglavnije karakteristike za raspoznavanje ploda masline, a tekar u drugom redu dolazi oblik i veličina lista, oblik i način rasta kod stabala, cvatnja i t. d. a da ne spomenem fiziološke i kemijske razlike u plodu, koje još nijesu znanstveno proučene. |