DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 157 —


Maslina soči kod srednje dnevne temperature od 11° C,
resa se počimlje razvijati kod 15° C, cvijet se trijebi kod
18 19°C, a plod dozrijeva kod 21—22° C.


Na našim obalama maslina se drži nedaleko od mora,
nu može da raste, ako je zaštićena i u visini od 500 i više
metara nad morem. Nalazimo je u kunovskoj visoravni na
poluotoku Pelješcu, u selu Klenove zidine kod Jablanca i u
Baskom dolcu kod Karlobaga ispod Velebita.*)


Samonikla maslina ili mastrinka raste grmoliko, 4—5 m.
visoko, grančice su joj bodljikave, lišće tvrdo kožnato i manje
nego kod kultivirane masline. Nje imade malo suvrsti, dočim
kultivirane ili pitome masline imade mnogo suvrsti, koje su
se tekom vremena razvile, te prama okolnostima podnebja,
tla i uzgoja istaknule svoje karakteristike.


Deblo od masline ne bude kod nas obično vrlo visoko
te se počne razgranjivati krošnja 1 m, rijetko 2 ili više od
2 m. nad zemljom. Debljina debla dosiše do 1 m promjera
a mogla bi doseći i više, da deblo ne sagnjije uslijed lošeg obradjivanja.
Obično stoga vidimo da je glavno deblo poginulo, a
da je iz panja uzrazlo nekoliko mladih -stabala, koja često
puta na 2 do 3 m. promjera u panju, imadu do 15 m. široku
krošnju. Panjevi su obično dosta stari dočim su stabla
možda i više puta pomladjena. Ovakovu sliku nam pruža
većina naših starih maslinjaka. U predijelu „Gojačin dô"
općine Blata na otoku Korčuli, postojala je jedna maslina
(drobnica na podlozi mastrinke), koja je bila tako široka u
deblu, da smo je četiri čovjeka jedva mogli obuhvatiti. Maslina
može često vrlo dugo da živi, smatraju je dapače vjekovječnom
te kažu, da opstoji još i danas nekoliko od onih
stabala masline, koje su bile svjedokom zadnje noći provedene
od Isusa sa svojim učenicima na Maslinovom brijegu.


Drvo maslinovo je dosta tvrdo, osobito od samonikle,
ali je takodjer i krhko. U, tokarskom obrtu dosta je cijenjeno.


*) Za prispodobu ćemo navesti da u Nizzi raste do 750 m. na Sieri Nevadi
do 950 m. na Etni do 690 m. nad morem.