DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 156 — kanih radnja, upotpuniti ću ih prama najnovijem stanju racionalnog maslinarstva a da li ću uspjeti u mojoj namjeri, neka sude oni, kojima je ovo malo djelce namijenjeno. I. Poglavje. Botaničke karakteristike, podneblje i tlo za maslinu. Olea europaea europejska uljika, tako ju je nazvao glasoviti botaničar Linne, uvjeren da ista nije unesena biljka već da od iskona pripada evropskoj flori, pošto se u južnim krajevima Evrope nalazi kao divljaka samonikla (Olea oleaster ili Olea europaea var. oleaster D. C. za razliku od pitome to jest kultivirane 01 e a europaea var. culta D. C. ili Olea sativa Link.). O tome su stručnjaci različita mnijenja. Neki tvrde, da je divlja maslina (negdje je zovu mastrinka) u južnoj Europi nastala od podivljale pitome masline, koja je sa istoka, preko Grčke bila prenesena u rimske krajeve, odakle se dalje širila po južnoj Europi oko sredozemnoga mora. Ovo je mnenje dakle protivno Linnéovom. Nu bez obzira na to, da li je maslina od iskona evropejska biljka ili je unesena iz Male Azije, vjerojatnja je tvrdnja, da je pitoma maslina nastala kultiviranjem samonikle ili divlje masline, i to na Istoku, gdje u prvom početku nijesu niti poznavali važnost ulja za hranu, već samo za rasvijetu i za mazanje tijela. Grci, a kasnije Rimljani, su prvi počeli upotrebljavati ulje i za hranu; tada je maslini poskočila važnost, te se gojenje iste znatno proširilo i usavršilo. Maslina je vazdazelena vrst drveća, koja kod nas dosiše visinu od 8—10 m. ; u položajima zaštićenim od vjetrova još i više. Voli umjereno podnebje, niti prevruće niti hladno ; najbolje joj prija podnebje u raznim krajevima oko sredozemnoga mora, gdje je srednja godišnja toplina od 12—20° C. Trajna studen od — 6° C škodi zelenim grančicama; kod trajne temperature od — 7° C propada cijelo stablo, osobito ako naglo odmrzne. |