DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 155 —


kako su neke dobrostojne posjedničke obitelji, koje posjeduju
ogromne maslinjake, na to spale, da su morale kupovati
ulje za vlastitu porabu.


Maslina je strpljivo podnijela te teške faze i ta gorka
iskušenja; ona ipak raste i cvate na našim obalama i otocima,
gdje je i od najvećeg uresa; ta, zaista, kako bi izgledali
obronci naših bregova, podnožja visokih planina što
strše nad morem, ubave naše uvale i zatoni, naši veći i manji
ostrvi, da ne susrećemo svugdje uljiku!? Svakom predijelu
ona podaje osobiti čar, premda njezino tamno zelenilo kao
da nije obilježje tla na kojem raste, već vječni prikor poljodjelca,
koji ju je tako zapustio.


Na našim obalama, odmah iza vinograda, maslina zaprema
prvo mjesto. Sto u čistim nasadima, što udružena sa
ostalim kulturama, ona zaprema u Dalmaciji oko 30.000 ha.,
u Hrvatskom Primorju oko 400 ha., u Istriji 1600 ha. te u
okolici Trsta oko 30 ha. površine. Ukupno dakle preko


32.000 hektara. U hrv. Primorju je maslinarstvo tako zapušteno
i propalo, da o poboljšanju maslinarstva nema ni govora,
već jedino može biti govora o potpunoj regeneraciji njegovoj.
Izvoz ulja iz uljorodnih naših obala znatno nazaduje te
ima godina, kada uvoz loših i manufakturiranih iz Trsta skoro
nadmašuje izvoz u godinama srednjeg roda. Iz Trsta dobivamo
lošiji proizvod za skuplje novce, a istodobno se širi
uporaba raznih surogata i to baš u samim uljorodnim predjelima,
koji su nam, ne samo od materijalne štete, već takodjer
i zdravstvenog gledišta škodljivi.


Pod dojmom ovakih misli i utisaka latio sam se pera
da u ovo nekoliko poglavja prikazem razboritim poljodjelcima
najzgodnije načine kako da urede svoje maslinjake, da
ulijem samo malo pouzdanja onima, koji su već odavna
klonuli, puštajući maslinu — kao da se ne isplati o njoj
raditi - svojoj sudbini, koja joj je u zadnje doba toliko
zlosretna bila. Sakupit ću i poredati nekoliko mojih već tis