DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 190 - Držalo se je, da jako debeli slojevi mahovine ljetnu slabu kišu; upiju i slabo do tla puste, te da tako nepovoljno uplivišu na rastenje sastojine. Pokušalo se to i brojčano dokazati, pa su u tu svrhu uzete dvije pokusne plohe. Na svakoj se je do polovice u krpama digao sloj mahovine sa steljom na njemu i tako prije živi pokrov učinio mrtvim. Te su pokusne plohe uzete u 65. i 85. godišnjim sastojinama crnoga bora, u kojim sastojinama nije se steljarilo najmanje 30 godina, pa se je tako u t. zv. Velikom boriku (Qrosser Fôhrenwald) kraj Beča skupio jaki sloj mahovine. Iza 3 godine, od kojih je 1908. bila izričito sušna godina, a 1909. i 1910. izdašne kišne, procjenila se je drvna gromada na pokusnim plohama i proračunao 3 godišnji prirast. Rezultat je ......., da sastojina sa živim pokrovom mahovine u sušnoj godini 1908. nije u prirastu bitno zaostala za onom sa mrtvim pokrovom. Prema tome drži Bohmerle, da je umjestno periodično odstranjenje debeloga mahovinskoga sloja. U kojem turnusu da se to izvadja, ovisi o mjestnim okolnostima, a taj turnus ne bi smio biti nikako kraći od 5 godina, jer se na tamošnjim pokusnim plohama pokazuje i za 5 godina stvaranje pokrova od mahovine samo neznatno, i prema tome u nikojem slučaju štetno. Forstwiss. Centralblat. Heft 2. Berlin 1912.) N. P. K. Tamanjenje grčica u šum. vrtovima. Od nekoliko godina postoji študija o bijologiji hrušta i njegovoga utamanjenja u šum. vrtovima na programu šumsko-pokusne postaje u Ziirich-u i specijalno tamošnjega profesora Decoppet-a. Kao prvi uspjeh njegovoga istraživanja u državnom šum. vrtu Farzin kod Romont-a, kanton Waadt, objelodanjena je u 4. svesku god. 1912. časopisa „Forstwiss. Centralblatt" velika slika (Tableau), .... predstavlja razvoj hrušta, a kao rezultat tamanjenja grčica sa sumporougljikom, kako ga je to već nadšumar Seelen rabio i kao rezultat istraživanja uporabe sumporougljika proti leženju jajašca, objelodanjena je vijest u 4. svesci „Schweizerische-Zeitschrift." Na temelju u god. 1904. početih pokusa došlo se je do slijedećih zaključaka: 1. Sumporougljik povišuje plodovitost sum. vrtova i dijelom ubija zareznike, tako, da je i oštećivanje po grćicama manje. Jedno i drugo zajedno djeluje, te su tako i biljke otpornije. 2. Sumporouglj k se uštrcava najbolje u dozama od 40—50 grama po četvornom metru u 6—8 škuljica (luknjica). 8. Friško obradjeno tlo se ne zaštrcava, a n ti se odmah poslije uštrcavanja obradjuje. 4. Presuva i prem okra tla nisu za to prikladna. 5. Ne uštrcava se dublje od 15 cm. Osim toga ispostavio se je još slijedeće: .. Pokusni troškovi za 1000 presadnica iznašaju 2´50 franka 7. Prejake doze ubijaju uz grčice i biljke. 8. Glede leženja jajašca potvrdjuje se poznato izkustvo, da ženke vole sunčane položaje i nesmetan pristup. 9. Manja biljevišta u nutrašnjosti sastojine ostadoše poštedjena unatoč većoj blizini polja, a u većem vrtu u blizini okrajka sastojine takodjer su biljke na gredicam uslijed grčica manje stradale. 10. Škropljenje gredica sa sumporougljikom prije izleta zareznika, da se osujeti le |