DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 189 djeni u šumama ili blizu njih, služe samo za to, da se sa kozama lakše´ u šumu dodje i tamani mlado drveće, te pošto ti stanovi služe za skrovište kojekakovim zlikovcima, nesmije se više nikomu dozvoliti, da gradi stan u šumi ili blizu me, pogotovo ne u šumama blizu turske granice, koje služe kao bedem proti njoj. Dapače imade se nastojati, da se sa te granice ako je ikako moguće odstrane već i od prije postojeći stanovi. Dvanaesto : Da se predusretne nestašici drva u budućnosti, da se na kraj stane devastaciji i da se opet^ Šumom zaželene njeke već sasvim gole površine, to imadu mesarski pukovnijski i kumpanijski zapovjednici skrbiti ž´a i to, da se neobraštene površine u jesen zasiju žirom i bukvicom, i da se mlade biljke iz zaraštenih i pregustih šuma izvade i presade na obć. zemljišta. Ujedno imadu nastojati, da si graničari okolo kuća zasade pitomo voće i divljake. Isti zapovjednici imadu pod vlastitom odgovornošću skrbiti i za to, da još ove godine s proljeća ili u jesen svaka graničarska kuća zasadi ukraj livada i oranica toliko puta po 50 vrbovih stabala, koliko za slnžbu sposobnih muških glava imade. Ta stabla imadu se saditi za vlastiti ogrjev dotičnih kuća. Ovaj medjutim šumski red imadu svi ces. pukovnijski zapovjednici u podčinjenih si kumpani j a svestrano razglasiti, a kako je naprvo spomenuto, biti će oni odgovorni za točno vršenje u njemu sadržanih propisa. Karlovac 1. II. 1764. B. de Beck. Društvene vijesti. Dar jšumarskom muzeju. Presv. gosp kr. banski savjetnik Zvonimir Žepić poklonio je muzeju hrv. slav. šumarskoga društva izpunjenu glavu divokoze (Antilope Rupicapra). Različite vijesti. Mahovina na šumskom tlu i prirast drva. Pod naslovom : „Moosdecke und Holzzuwachs" ili po hrvatski „Mašina i prirast drva" priopćio je u „Centrlbl. fur das Forstwesen" šumar, upravitelj Karlo Bo h merl e rezultate svojega istraživanja o uplivu pokrova mahovine na drvni prirast pogotovo na mjestima, gdje su oborine redje, i slabije kao što to biva u suhim godinama. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 190 - Držalo se je, da jako debeli slojevi mahovine ljetnu slabu kišu; upiju i slabo do tla puste, te da tako nepovoljno uplivišu na rastenje sastojine. Pokušalo se to i brojčano dokazati, pa su u tu svrhu uzete dvije pokusne plohe. Na svakoj se je do polovice u krpama digao sloj mahovine sa steljom na njemu i tako prije živi pokrov učinio mrtvim. Te su pokusne plohe uzete u 65. i 85. godišnjim sastojinama crnoga bora, u kojim sastojinama nije se steljarilo najmanje 30 godina, pa se je tako u t. zv. Velikom boriku (Qrosser Fôhrenwald) kraj Beča skupio jaki sloj mahovine. Iza 3 godine, od kojih je 1908. bila izričito sušna godina, a 1909. i 1910. izdašne kišne, procjenila se je drvna gromada na pokusnim plohama i proračunao 3 godišnji prirast. Rezultat je ......., da sastojina sa živim pokrovom mahovine u sušnoj godini 1908. nije u prirastu bitno zaostala za onom sa mrtvim pokrovom. Prema tome drži Bohmerle, da je umjestno periodično odstranjenje debeloga mahovinskoga sloja. U kojem turnusu da se to izvadja, ovisi o mjestnim okolnostima, a taj turnus ne bi smio biti nikako kraći od 5 godina, jer se na tamošnjim pokusnim plohama pokazuje i za 5 godina stvaranje pokrova od mahovine samo neznatno, i prema tome u nikojem slučaju štetno. Forstwiss. Centralblat. Heft 2. Berlin 1912.) N. P. K. Tamanjenje grčica u šum. vrtovima. Od nekoliko godina postoji študija o bijologiji hrušta i njegovoga utamanjenja u šum. vrtovima na programu šumsko-pokusne postaje u Ziirich-u i specijalno tamošnjega profesora Decoppet-a. Kao prvi uspjeh njegovoga istraživanja u državnom šum. vrtu Farzin kod Romont-a, kanton Waadt, objelodanjena je u 4. svesku god. 1912. časopisa „Forstwiss. Centralblatt" velika slika (Tableau), .... predstavlja razvoj hrušta, a kao rezultat tamanjenja grčica sa sumporougljikom, kako ga je to već nadšumar Seelen rabio i kao rezultat istraživanja uporabe sumporougljika proti leženju jajašca, objelodanjena je vijest u 4. svesci „Schweizerische-Zeitschrift." Na temelju u god. 1904. početih pokusa došlo se je do slijedećih zaključaka: 1. Sumporougljik povišuje plodovitost sum. vrtova i dijelom ubija zareznike, tako, da je i oštećivanje po grćicama manje. Jedno i drugo zajedno djeluje, te su tako i biljke otpornije. 2. Sumporouglj k se uštrcava najbolje u dozama od 40—50 grama po četvornom metru u 6—8 škuljica (luknjica). 8. Friško obradjeno tlo se ne zaštrcava, a n ti se odmah poslije uštrcavanja obradjuje. 4. Presuva i prem okra tla nisu za to prikladna. 5. Ne uštrcava se dublje od 15 cm. Osim toga ispostavio se je još slijedeće: .. Pokusni troškovi za 1000 presadnica iznašaju 2´50 franka 7. Prejake doze ubijaju uz grčice i biljke. 8. Glede leženja jajašca potvrdjuje se poznato izkustvo, da ženke vole sunčane položaje i nesmetan pristup. 9. Manja biljevišta u nutrašnjosti sastojine ostadoše poštedjena unatoč većoj blizini polja, a u većem vrtu u blizini okrajka sastojine takodjer su biljke na gredicam uslijed grčica manje stradale. 10. Škropljenje gredica sa sumporougljikom prije izleta zareznika, da se osujeti le |