DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1914 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 163 na putevima, gdje je ovako naslagano pruće, zovu k o 1 o- v a j e (valjda od riječi kolo i v a 1 j a nu na poluotoku nema još kola a kolne putove su tekar počeli graditi). Kad je pruće dobro zgaženo i na pola u humus pretvoreno bacaju ga u štalu pod blago. Ovaj je običaj vrlo stari ali ga se pomalo zametava. Uzme li se pak u obzir da su štale posve slabo gradjene, da su gnojišta vrlo rijetka i nepoznata stvar, pa tomu nadodamo posve nerazumni i neracionalni postupak sa stajskim gnojem, iz štale do časa uporabe, tada ćemo imati pravu sliku o proizvodnji i kakvoći stajskog gnoja. Pak i ovakvoga slaboga gnoja rijetko kad da maslinu što zapade ; to je namijenjeno vinogradima, oranicama i vrtovima a maslini kako bude, ta ona nije nikada još od gladi poginula j Nije dosta što se ne proizvadja dovoljno stajskog gnoja, te što se s njim tako slabo postupa, već i o drugim nekim tvarima, što bi ga mogle donekle nadomjestiti ili povećati mu kolikoću ne vodi se računa, n. pr. valiga,*) otpadci ribe, osobito iz tvornica ribljih konserva**), smeće, čadja, ljudske izmetine, murga iz uljarnice.***) *) Vjetrovima sa juga i jugo-zapada. morski valovi izbacuju na naše žale znatne kolikoće jedne morske trave, što je zovu valiga , nu valiga (alga) nije već jedna javno-cvjetna bilina (Phanerogama) a zove se Zostera marina (pa Vukotinoviću — svilina) a pripada obitelji podvodnica (Najadeae). Njezin kemički sastav u svježem stanju jest: 96*20% vode, l-77% dušika 0-21 % fosforne kiseline (P.2 05), 0*105% kalija. Prije uporabe pušta se da se morska voda iscijedi, dapače dobro je da je i kiša, jednom opere. Upotrebljava se 160—200 kvintala po hektaru (do 200 kubičnih metara). Zgodno je gnojivo za zemlje ne odviše udaljene od morske obale. U zemlji se polagano rastvara. **) Riblje meso sadrži u srednje: 2*34% dušika, 1*70% anhidrida fosforne kiseline. Kosti od ribe osušene i samlivene sadrže: 4% dušika, 53% fosfora, 7—8% vapnikova karbonata. U Finistere u Francuskoj utemeljena je prva tvornica t. zv. ribljeg guana od otpadaka srdelja za industriju konserva. Ovaj guano sadržava : 5*77% vode, 5-39% dušika i 11*39% fosforne kiseline (P2 05). Guano od tunjevine imade 23-20% vode, 4% dušika, 12-8% fosforne kiseline (P, 05). ***) Murga iz uljarice sadržava dosta kalijevih i fosfornih soli, nu pošto sadržaje takodjer i mnogo kiseline, treba je neutralizirati sa klakom (vapnom). Murga se pomiješa sa dropom, koji je preostao iza pečenja rakije, sa pepelom, klačinarotn, glibom se puteva, te bilo kakvim otpadcima organskoga porijetla, sve skupa se pomiješa i učini se jedan dobar miješanac. |