DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 145 — listom guše mladik. Kiša pako nemože od gustoga lista, što leži na zemlji doprijeti do žila, kao ni zrak. Gdje pako list sagnjije od kiše, tu može voda do žilja i zrak, te će sitne žilice vući u sebe hranive soli, kroz to napredovati i debelo drvo postati. Ako li pako mladik nebi mogao niknuti, to se treba pomoći sijanjem i sadnjom sjemena, pa ako je tlo još kako mršavo i neplodno, treba izabrati sjeme od one vrsti drveća, koja je za tu vrst tla prikladna, a lako je znati, koje drvo je za koje tlo, jer to svaki prokušani šumar znade. Na taj način uspjeti će sadnja, te neće manjkati ni šuma, ni čestite gradje. Osobita pažnja ima se posvetiti Podgorju, te u njemu mnogo žira svake godine zasijati, pa će za kratko vrijeme biti taj predjel pun lijepih hrastovih stabalaca. Osim od vjetra sjevero-iztočnjaka mora se mladik čuvati i od koza, jer jedno i drugo je mladiku vrlo štetno. Hoće li se dakle imati korist od prirašćujućih šuma ili od nasadjenih, te postići iz njih gradja, moraju se koze odstraniti, te seljaku prekobrojno držanje koza zabraniti, buduć one nevjerojatnu štetu mladoj šum nanašaju. One ne samo da brste izbojke i vrhove mladog stabalja, nego i istom iz zemlje niknuta drvca izčupaju. Pošto moram navesti, gdje raste u Podgorju za gradju sposobna hrastovina i koji su dijelovi Podgorja obrasli i s .kakovim vrstima drveća, navadjam sveto u opisu districta „Podgorje", a vidi se to i u mapama*. Sada slijedi : (Nastavit će se) Pokusi krčenja panjeva sa astralitom na imanju Jurjevac u Slavoniji. Već se je više puta pokušalo predočiti, kako bi se razne radnje u gospodarstvu dale izvesti pomoću razprsnjivih tvari, s kojima nije pogibeljno baratati, i kroz to doskočiti nestašici radnih sila, kojih sve više i više manjka. I vidjelo se je, da bi se dalo time dosta postići, a što je glavno, nije se tu radilo samo o tome, -da se doskoči nestašici radnih sila, nego i o tom, da li taj način ima još inih kakovih prednosti i da li je možebit jeftiniji. Poznata tvrdka d. d. Dynamit Nobel izvela je dosta takovih pokusa sa novom razprsnjivom tvarju, koja se zove a s t r a 1 i t, as kojom * Jedan dio orig. mape nalazi se u kr. zem. arhivu u Zagrebu, dočim se kopija cijele mape nalazi u c. kr. rat. arkivu u Beču, kako je to u uvodu ove razprave spomenuto. Op. pisca. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 146 — se sjegurno barata i to na Aladarovoj pustari kod Terezovca, kod Mikleuša u^ Slavoniji, u Putnoku u Ugarskoj, na dravskom otoku, Sarvašu i Cepinu kod Osijeka, Jurjevac kod Virovitice itd. Na dobru Jurjevac kraj Virovitice preduzeta su krčenja jako zakorenjenih hrastovih panjeva, pa se je time dobilo podatke, koji se mogu upotrebiti za sravnjivanje sa podatcima krčenja panjeva sa ručnom radnjom. Iz tih podataka izpostavlja se, da je uspjeh krčenja panjeva astralitom na dobru Jurjevac bio obzirom na razne potežkoće i za .Jr, i: !*,s Ms:mk : ; ; . : ;.. Slikd 1. preke takav, da se može nakon tog pokusa sasvim sjegurno reći, da će krčenje tom razprsnjivom tvarju biti ne samo daleko brže i jeftinije od dosadanjeg ručnog krčenja, nego dapače, da će pokriti sve troškove i izdatke. Na dobru Jurjevac krčeni su naime jako zakorenjeni hrastovi panjevi, kojima je usljed prilika tla bilo žilje medjusobno izprepleteno Radnici su obzirom na kratke dane, — bilo je to u mjesecu studenom,— tražili veliku nadnicu od 3 K na dan, jer su htjeli priliku izrabiti, kad im se je pružila, da mogu dobro zaslužiti. Sami radnici bili su skroz neizvježbani, a počimali su raditi kasno u jutro, te svršavali posao već oko 5 sati po podne. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 147 — Pa ipak je uspjeh bio, kako smo spomenuli dosta povoljan, dapače tako povoljan, da će krčenje panjeva astralito m po svoj prilici sasvim iztisnuti dosadanje sporo i skupo krčenje panjeva pomoću ručnih težaka. Da vidimo: Prvi dan je radilo na dobru Jurjevac 12 radnika do 5 sati po podne, a drugi dan do 11 sati do podne. Zemljište od 1*5 jutara bilo je pokrito sa 72 panja po jutru od poprečno 75 cm. promjera, a medju tima bilo je i takovih od 140 cm. Tlo je bila tvrda, žilava ilovača. Prvi dan je 12 radnika izkorenilo 68 panjeva sa 216 vrtanih škulja i 66-8 kg. astral i ta, a ostalih 36 panjeva su ti radnici već podminali. Drugi dan su i tih 36 panjeva izkrčeni do 11 sati u jutro sa 106 navrtanih škulja i 336 kg. astralita. Pošto je bilo vremena, radnici su još i dalnjih 50 panjeva podminali, ali ih je u dalnjem radu sprečila kiša. Bez obzira dakle na višeradnju, bila je izkrčena površina od 1"5 jutara. Gosp. Hermann od hrv.-slav. zem. banke i gosp. Schumacher vlastnik imanja Jurjevac, izabrali su po njihovom vlastitom priznanju, navlas tu površinu, da vide razliku izmedju cijene, što su ju tražili za krčenje glasoviti radnici „Ličani" i troškova, što će koštati krčenje astralitom. Pošto je pod svakim panjem već prema veličini panja i debljini žilja bilo bušeno više mina, to po odbitku troškova za pripravu mi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 148 — nanja onih mpred spomenutih 50 panjeva proizlazi, da je potrošeno za krčenje 15 katastr. jutra starog hrastika: 100-4 kg. astralita a 165 K = 166-10 352 komada električnih pri paljača a O´IO K = 35-20 352 kom. Spécial - kapsela a 0-033 K = 11-60 352 luknje nabiti i jame zagrnuti = 32-— 1 kg. žice (može se opetovano rabiti) ... . = !— Ukupno. . " K 245-90 ili po 1 katastr. jutru 163-92 K. Da su bili dulji dani bilo bi se u isto vrijeme izašlo sa polovicom toga troška. Uvaži li se, da radnici traže za krčenje slabijih panjeva po jutru 160, a jačih i po 200 K, dapače i više, to je očevidno, da je krčenje Nobelovim astralitom jeftinije. Povuku li se u račun i ostali faktori, koji su odlučni po čistu probit radnje, to ćemo vidjeti, da je uspjeh ovoga načina krčenja još daleko povoljniji, dapače, .da ne samo da se njime pokriju svi troškovi, nego, da se još dobije i čistog profita. G. Hermann i g. Schumacher kažu, da bi bili prisiljeni sa okolišnim žiteljima sklopiti slijedeću pogodbu: Svatko, tko izkrči koji dio zemljišta, ima pravo uzeti si krčenjem dobiveno drvo, a osim toga da ima pravo kroz 2 godine na polovicu runa (priroda) sa dotičnog zemljišta. Sravnimo li to sa troškovima krčenja astralitom, to izadje slijedeće: Kroz krčenje astralitom dobilo se je na 1-5 jutara 56 pr. m. drva i to sitno razkomadanog. kojeg treba bez velike priredbe samo natovariti i kući odvesti ili ako to ne, a ono ga odpremiti u tvornicu tanina. Ucjeni li se 1 pr. m. samo sa 2 K, to bi se dobilo za ll/t jutra 112 K ili po jutru 74 krune i još k tome prištedila bi se polovica od dvije žetve. Kad bi se krčenje obavljalo kroz težake, onda ne samo da bi se platilo više za rad, nego bi se izgubilo na prihodu od žetve, jer se površina nebi mogla iste godine obraditi i požeti. Osim toga izgubilo bi se na drvu, jer Ličani nerazbijaju panjeve, te bi drvo iza njih moralo ostati neupotrebljeno i smetalo bi obradjivanje zemljišta. Kad bi se krčilo astralitom, nebi bilo toga ni jednoga ni drugoga gubitka, jer bi se posao obavio brzo. Računa li se, kako je to iz izkustva poznato, da 1 jutro novo izkrčenog šumskog tla donese 9—15 met. centi kukuruza, poprečno dakle 12 m. c, te računa li se, da */., toga odpadne na troškove rada, to još uvjek preostane 8 m. c. kukuruza kao čista dobit, što čini a 13 K, ukupno 104 krune. Uzmu li se još k tome one 74 K od drva panjeva, to se pokazuje naprama krčenju po težacima profit od 178 kruna. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 149 — ´ Time bi se dakle ne samo pokrili troškovi za krčenje astra litom , nego bi se još dobio i neki suvišak. Istina je doduše, da bi se krčenjem po težacima dobiveni panjevi mogli upotrebiti za gorivo, ali tada bi se oni morali svejedno Velika i to vrlo važna prednost postigne se kroz krčenje astralitom time, što se iz zemlje izčupaju sve, dapače i tanke žile i što se razrahli zemlja. To nam najbolje predočuju po naravi snimljene slike. Na slici 1. vidimo po težacima izkopane panjeve, koji kao velike necjepive kvrge okolo leže. Uz to se vide, kako još iz zemlje vire u njoj preostale kao ruka ili noga debele žile, koje da se zemljište uzmogne poorati, moraju se još i dalje izkapati, što opet stoji dosta novaca. Kako se to neda dobro iz zemlje izvaditi, đogadja se i poslije toga, da često plug u zemlji za koju žilu zapne i slomi se, a blago samo se iztrga, usljed nenadanog zapinjanja pluga. Na slici 2. naprotiv vidimo tri panja izbačena i raztrgana as t rali t o m, a vidimo, kako je i sve žilje izbočeno, te se može bez dalnjeg posla odstraniti, a zemljište odmah orati. Rukovanje sa tom novom razprsnjivom tvarju „a str ali tom" jest sasvim sjegurno i nada sve jednostavno. Astralit u neškodi ni zima, ni vrućina, on neće eksplodirati ni od vatre, ni od udarca, a niti od uzdrmanja, čega radi je ministarstvo dozvolilo, da se može odpremati željeznicom kao svaka druga obična roba. Astralit eksplodira samo onda, ako se za to upotrebi posebna vrst paljača zvanih Specialkapsel. Ovi se opet mogu zapaliti pomoću elektrike ili pomoću korde, no elektrika je holja i sjegurnija. U oktobarskom broju Forst u. Jagdzeutung-a godine 1913. bilo je opisano, da je poraba corde te upaljive vrpce bolje, nego paljenje električnom žicom, ali to je bilo krivo. Baš paljenje elektrikom je sgôdnije i skroz sjegurno, omogućuje paljenje u času, u kom se hoće zapaliti i nestoji mnogo, dočim korda, ako se hoće njome spojiti više panjeva stoji razmjerno puno. Stoga se njome, radi uštednje troškova, upaljuje na jedanput samo panj po panj ili najviše dva na blizu stojeća panja. Zato je corda prikladna za krčenje pojedinih panjeva, ali za više panjeva nije i to ne samo radi troškova za kordu, nego i radi toga, jer se kod toga načina mora svaki panj za sebe paliti i od njega bježati, a tim radnici gube vrijeme. Jedino što kod palenja sa elektrikom više treba jesu paljke, jer se treba kod palenja elektrikom metnuti u svaku minu po jedan paljak, dočim je kod palenja sa kordom dovoljno metnuti pod cijeli panj samo jedan paljak. Ali zato se mora opet kod palenja kordom za svaki panj uzeti barem 1 mt. korde, a ta je nerazmjerno skupa. Palenje kordom je i pogibeljno, jer može korda pri mokrom vremenu zatajiti i tinjati, te pravovremeno minu nezapaliti, a kasnije kad se radnici približe iznenada opaliti i prouzročiti nesreću. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 150 — Kod palenja električkom iskrom ide stvar lakše i spretnije. Svi panjevi se podminaju i spoje žicom, koje se krajevi utaknu u elektr. stroj. Onim časom, kad radnik pritisne na elektr. stroj, upale se sve mine najedanput i krčenje je gotovo. Radnici se prije toga mogu po volji polako udaljiti, jer radnik kod elektr. stroja dobro pazi, da li nema tko u blizini i pritisne tek onda, kad nema nikoga. Radi li se elektrikom, to nemože nitko kao kod korda iz igrarije ili zlobe zapaliti minu cigaretom ili šibicom. Istina je, da je elektr. stroj nešto skuplji, ali se nemora kupiti, jer ako se nekrči puno, posudi stroj tvrdka Dynamit Nobel D. D. Bilo je zanimivo gledati, kako tlo, sustav žilja i način polaganja mina razno djeluju na uspjeh minanja. Svakako je u prvom redu nuždno, da se prosudi način zakorenjenja panja, a onda je glavno, da se jama nad astralitom dobro zarrpa i zbije. Srednja mina treba da dodje po mogućnostii sasvim pod panj, a nikoja mina da nedodje na rub panja ili izvan njega. Nad svakom minom mora biti drva. Predaleko bi nas vodilo, da ovdje opisujemo još i potankosti načina minanja astralitom, jer to nije ni nuždno, buduč tvrdka Dynamit Nobel D. D. šalje o tom na zahtjev upute, a i vještake, koji će radnike uputiti. Ovima redcima htjeli smo samo pokazati, da se krčenje panjeva astralitom izplati. Možemo već sada javiti, da se za godinu 1914. sprema više krčenja astralitom i da će se taj način krčenja demonstrirati i pred učestnicima ovogodišnje glavne skupštine hrv.-slav. šum. društva, ako tomu nenastupe kakove vanredne zapreke. C z a p e k, šumarnik. Osobne vijesti. Imenovanja. Naslovom i značajem šumarskog nadsavjetnika providjeni kr. šumarski savjetnik Julio Ulreich imenovan je previšnjim riješenjem Njegovog ces. i Apostolskog kralj. Veličanstva, danim u Beču dne 30. siječnja 1914. kr. šumarskim nadsavjetnikom u VI. plaćevnom razredu. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je absolvente kr. šumarske akademije zagrebačke Branka Manojlovića i Slavka Zastavnikovića šumarskim vježbenicima u privremenom svojstvu sa sustavnom pripomoći i to prvoga kod kr. kotarske oblasti u Sisku, a drugoga kod one u Vrbovskom. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je obćinskoga šumara u Trogiru, Slavka pl. Ožegovića , kr. kotarskim šumarom I. razreda u X. činovničkom razredu sa sustavnim berivima kod kr. kotarske oblasti u Gračacu. Različite vijesti. Tamanjenje ušenaca sa „Floria-Kvassia sapunom". Taj sapun je dobro srestvo za tamanjenje ušenaca i drugih zareznika. |