DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 26     <-- 26 -->        PDF

136 —


lijepe šume, koje su napunjene raznovrstnim lijepim visokim
drvečem, jer su takove šume najbolje vrelo bogatstva i nemogu
se nikad izcrpsti ako se zavede dobar red glede sječe
i pomladbe njihove. Pa ako i ima ovdje puno takvih lijepih
šuma od svake vrsti drveća kao hrastovine, javora, bresta,
jasena, makljena, bukava, smreka, jelva, bora, jasike, lipe i
lijeske i medju tima puno sječiva drva za brodogradju i inu
gradju, to se u njima nalazi još skoro veća množina prestarog
drveća, koje za ništa više nije nego za pilenje i daske,
za vesla za malo i veliko brodovlje, za razne dužice, šindru,
za obruče, za pepeljiku i ugljen, kao i za obično gorivo i
cjepanice.


Za c. k. milit, erar bio bi veliki probitak, kad bi se to
izkorišćivanje kako treba izvadjalo, te drvo u skladišta kraj
mora stovarivalo. Tada se nebi imala samo znatna korist od
prodaje, nego bi se iz šume iznijelo i prestaro, za gradju više
nesposobno drvo, koje je mladiku vrlo štetno, jer staro drveće
vuče svu silu hrane na sebe, a ništa ili je malo ostavlja
mladim stabalcima, kroz što ona, ako sasvim i neuginu,
a ono toliko oslabe, da nemogu napredovati.


Stoga bi bilo vrlo važno, da se u tima šumama, koje su
prenatrpane starim drvečem, najstrožije zabrani pod ma kojom
izlikom sjeći mlado drveće, koje je u najboljoj snazi, a
da se dozvoli sjeći samo prestaro dozrelo drvo i to samo
uz predhodnu doznaku istoga po naročito u tu svrhu postavljenom
„Waldbereiteru" koji treba da ga oznakom
providi. Tada se još mora postaviti lugar, koji će paziti
da se šuma opet pomladjuje, te izsječena mjesta opet mladim
drvečem podsadjuje. Na taj način neće nikada uzmanjkati
valjanog gradjevnog drveta.


Pošto je prema previšnjem nalogu zadaća mapiranjâ i
pregledbe šuma iznaći, gdje ima za gradju sposobnog drva
te paziti, da li ima u šumama prema moru ležečima dovoljna
množina za brodogradnju sposobne hrastovine i gdje, kako
je gdje dobra i gdje bolje raste, gdje je lakši izvoz i kako