DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1914 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 134 — na temelju previšnjeg naloga o pregledbi šuma i godine 1765. geometrički snimljenoga nacrta na licu mjesta. Da bude opis razumljiviji podjeljen je nacrt u 14 dijelova i to na 12 district a, zatim na Podgorje tj. predjel na morskoj obali ležeći pod najvećim bregovima, te konačno na Senjsku dragu. Prema tomu ću prije, nego se pustim u kazivanje o vrstima drveća i njihovoj množini u pojedinim districtima, reći nješto o položaju i omedjašenju i o pravom stanju spomenutih šuma. U izvješću o ličkim šumama spomenuo sam, da one na sjeveru graniče sa otočkima, no pošto su šume otočke velike, to moram dodati, da gornje šume graniče s juga sa ličkima šumama i ličkom medjom, prema istoku im je medja turska Bosna, buduć one na dva mjesta tu granicu diraju tj. na velikom brijegu Plešivica i kod jezera Galovac*. Prema sjeveru graniče one djelomice ogul. pukovnijom, a djelomice teritorijem Banco-Deputatije, koji teritorij otočke šume svojim svršetkom, a ogulinske šume svojim početkom skroz i skroz diraju. Prema zapadu graniče one sa jadranskim otocima Rab i Krk, te se protežu kao i ti otoci od jednog kraja do drugoga. Sada slijedi pravi opis o rastu i stanju tih velikih, vrlo sklopljenih visokih šuma, koje se sasvim točno vide u pri ležećem nacrtu. Pošto rastenje naravnog pomladka u ta mošnjem najoštrijem podneblju i nepristupnom kamenitom silno strmom gorju, kao i strmim dolinama, koje više naliče ko ničnom kotlu nego dolini, nije baš najbolje, to se ipak u tom predjelu nalazi nebrojeno puno najvećih i najbiranijih stabala svake vrsti drveća zamjerne visine i debljine, kakovih se rijedko kada vidi. Osobito se takova nalaze u onim pre djelima, u koje se nije nitko ufao zalaziti radi nezgodnog * Tada je medja išla od Plitvičkih jezera na Plješivicu, te hrbtom toga brda dalje; vidi kartu Dr. S. Srkulj : Zemljovid za histor. razvitak Hrvatske. Zagreb 1906. Taj komad je pripao Austriji 1791 |