DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 41 <-- 41 --> PDF |
,..- 41 3. Miješanje bukve u naravni borov pomladak. Pošto je svjetlo ljubeći bor u cijelosti slabo sposoban za naravno pomiadjivanje, te ovo samo na snažnom friškom tlu uspjeh obećaje, to je pomladjivanje sa čistom sječom — najbolje uski šestari, maleni sječni poredci, — isto kao što i kod smreke, najrašireniji oblik uzgoja, koji se isključivo u sjevernoj Njemačkoj, a pretežno i u srednjoj i južnoj rabi. U istočnoj Pruskoj je naprotiv naravno pomladjivanje pravilom, a u Bavarskoj dolazi ovdje ondje (Vidi Heyer-Hess, Waldbau, !L Bd., S. 148.). Vazda bi mogao u krajevima sa čistom sječom^ pokus sa naravnim pomladjivanjem na prikladnom tlu biti poučan i zanimiv, te poželjnu izmjenu pružiti. Na boljem tlu nebi se imale samo praznine u borovim mladicama sa većim bukovim biljkama — eventualno sa hrastom itd. ispuniti, već bi se te biljke mogle u pune hrpe, skupine, zasaditi, ali ipak zaštititi od možebitnoga potištenja i prerasta sa borom. Praznine na žilavijem tlu morale bi se sa bolje rentirajućom se smrekom zasaditi. 4. Miješanje bora sa bukvom kod pošumljenja golih sječina, čistina i pustošina. Na takove vrsti površinama sa omršavljenim tlom. im.ala bi se možebitna povoljnija, svježija mjesta tla, kakova se često u udolinam ih u blizini vrela nalaze, kako je već rečeno, sa bukvom posaditi, kojoj se iz financijalnih razloga mogu pojedince pridodati hrast, javor, jasen, ariš i smreka. Vlažna bi se mjesta imala zasaditi sa jasenom i crvenom jalšom, mrazu izložena mjesta sa grabrom, kojima se može njekoMko breza pridodati, a glinena mjesta sa smrekom eventualno u smjesi sa bukvom. Tu bi se na njekojim mjestima mogao učiniti i pokus sa sadnjom akacije na hrpe ili veće skupine. Dvoji li se o izboru bora ili smreke za sadnju na nješto žilavijem tlu, to se mogu te obje vrsti u smjesi zasaditi, a pokusa radibukvu im pridružiti, ´ |