DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 41     <-- 41 -->        PDF

,..- 41


3. Miješanje bukve u naravni borov pomladak.
Pošto je svjetlo ljubeći bor u cijelosti slabo sposoban za
naravno pomiadjivanje, te ovo samo na snažnom friškom
tlu uspjeh obećaje, to je pomladjivanje sa čistom sječom —
najbolje uski šestari, maleni sječni poredci, — isto kao što
i kod smreke, najrašireniji oblik uzgoja, koji se isključivo u
sjevernoj Njemačkoj, a pretežno i u srednjoj i južnoj rabi.


U istočnoj Pruskoj je naprotiv naravno pomladjivanje
pravilom, a u Bavarskoj dolazi ovdje ondje (Vidi Heyer-Hess,
Waldbau, !L Bd., S. 148.).


Vazda bi mogao u krajevima sa čistom sječom^ pokus sa
naravnim pomladjivanjem na prikladnom tlu biti poučan i zanimiv,
te poželjnu izmjenu pružiti.


Na boljem tlu nebi se imale samo praznine u borovim
mladicama sa većim bukovim biljkama — eventualno sa
hrastom itd. ispuniti, već bi se te biljke mogle u pune hrpe,
skupine, zasaditi, ali ipak zaštititi od možebitnoga potištenja
i prerasta sa borom.


Praznine na žilavijem tlu morale bi se sa bolje rentirajućom
se smrekom zasaditi.


4. Miješanje bora sa bukvom kod pošumljenja golih sječina,
čistina i pustošina.
Na takove vrsti površinama sa omršavljenim tlom. im.ala
bi se možebitna povoljnija, svježija mjesta tla, kakova se
često u udolinam ih u blizini vrela nalaze, kako je već rečeno,
sa bukvom posaditi, kojoj se iz financijalnih razloga
mogu pojedince pridodati hrast, javor, jasen, ariš i smreka.
Vlažna bi se mjesta imala zasaditi sa jasenom i crvenom
jalšom, mrazu izložena mjesta sa grabrom, kojima se može
njekoMko breza pridodati, a glinena mjesta sa smrekom
eventualno u smjesi sa bukvom.


Tu bi se na njekojim mjestima mogao učiniti i pokus
sa sadnjom akacije na hrpe ili veće skupine. Dvoji li se o
izboru bora ili smreke za sadnju na nješto žilavijem tlu, to
se mogu te obje vrsti u smjesi zasaditi, a pokusa radibukvu im pridružiti, ´