DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 39 ~ Pošto pješčano tlo često nema dosta vapna, to ono kod gnojenja kao važno hranivo ne bi smjelo manjkati. [ sa samom tresetnom zemljom (Vidi Deutsche Forst- Zeitung von 191L Heft 1.) pokazao se je dobar uspjeh na takovom th\, te bi se isto tako i sa njezinom uporabom morak) pokušati, u koliko ne bi njezina dobava bila preskupa. 1. Miješanje bukve u rijetke borove sastojine. Iste nepogode, koje prouzrokujii praznine u borovim sastojinama, uzrokom su čistifia i u borovim sastojinama. 1 ako bor na povoljnom tlu, koje razvoj žile srčanice omogučuie, daleko boije vjetrovima odoljeva, nego li smreka sa plitkim korjenjem, to je on ipak na žilavom tlu, gdje je razvoj žile srčanice sprječavan, u istoj mjeri onim nepogodam izložen. Veličina je dakle takovih praznina od vjetrova u glavnom o kakvoći tla ruziičita. A!i i osim uslijed vjetrova, snjega, zareznika itd. prouzročenih praznina u borovim sastojinam može biti razlogom istoga i poznato n a r a v n o prozračivanje sastojina, koje prema višeputa spomenutoj knjizi „Sadjenje šuma" na slabom tlu nastupa već sa 40. do 50., a na dobrim stojbinam možda sa 50. do 60. godinom. Veće čistine (praznine) na friškom tlu. mogu se svrsishodno sa bukvom popuniti, a ako je tlo ujedno i duboko, može se umetnuti i primjeran broj hrasta. Praznine u sastojinam. a slabije dobrote sa suvim tlom mogu se u glavnom opet sa bukvom zasaditi, a i uvijek bi se moglo pokušati bukvu pojedince ili još bolje u skupu uporabom spomenute duboke sadnje, a najbolje sa sipkom zemljom, gdje se ista luože Iako dobiti ili sa gnojenjem zgodnih umjetnih gnojiva, boru primiješati. Ako bi se pri takovoj kakvoći tia ipak odlučilo pojedine veće praznine posvema ili u većem broju možda sa jakim bukovim biljkama zasaditi, to bi se moglo pokušati bijelu jalšu bukvi kao medjutomno drvo dati. Za obje vrsti |