DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ 34 — što moguće više povisiti, to bi trebalo izvesti sadnju užih bukoviii pruga sa širjim smrekovima ili manjih bukovih pruga sa većima.smrekovima. Raziimjeva se,, da se mogu hrast Javor i jasen umetnuti u bukove pruge i hrpice, gdje je to prikladno. Ako ]\ se kani prilično jednoliko pojedinično miješanje bukve sa smrekom izvesti, to se mogu i jače bukove biljke u skupinama od 3--5 komada u ne prevelikim razmacima skupina (Trupps) jednih od drugih zasaditi i kada poodrastu, mogu se smrekve na medju prostorima zasaditi. Može se s tim sigurno računati, da će za vrijeme sječivosti odnosno pomladjivanja u svakoj skupini najmanje po jedna dobro izrasla bukva ostati. Takove bi se sastojine kod pretežnog obzira na bukvu lako dale naravno pomladiti. Za predsadnju zaštitnoga drveća bukvi mogla bi se za suvija tia osim bora, ariša i možebit breze, osobito i bijela jalša preporučiti, koja se je izvanredno dobrom pokazala kod podmiadjenja pustošina na vapnenitom tiu za predsadnju, što se osobito u HeyerHess- ovomi „Sadjenju šuma", svez. I!., str. 88. naglašuje. Ona brzo raste, zadovoljna je, poboljšava tlo, jest vrst drveća, što dušik skuplja, što je od osobite važnosti za one površine, na kojima je tlo ponajviše osiromašilo. Cim je ona u predsadnji otpadom lista tk) popravila, može se pod njezinom zaštitom bukva zćisaditi, kojoj, kako je poznato, vapneno tlo, u koliko isto nije preveć omršavilo, osobito prija (Pobliže vidi i zanimivu raspravu na XXV. izletnoj skupštini sjevero-zapadnog njemačkoga štunar. društva u Oottingenu u godini 1910., gdje se je raspravljalo pitanje. „Kakova su iskustva stečena u području društva kod pošum- Ijenja na vapnenitom tlu?") J. Burckhardt navadja u svojoj knjizi „Sjetva i sadnja" Saen u. F^fianzen, da jebijeia jalša kao „popunjujuče drvo´^^ medju ostalim drvećem vrlo cijenjena, te da se ona kao takova ovdje ondje pridodaje jakim hrastovim i bukovim sadnicama, što se na |