DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Da se već taj jednolični uzgoj nješto promijeni, te i radi daljnjega proučavanja morao bi se gornji samo neznatne troškove iziskujući zanimiv pokus preporučiti. U ostalom sada se mnogo govori o više naravi odgovarajućem smrekovom oplodnom sijeku, pa nije ni dobro više govoriti o čistom sijeku sa njegovim jednako starim sastojinama. (S. Bericht iiber die 12 Hauptversammlung des Deutschen Forstvereines in Konigsberg in Heft No. 50. der „Deutschen-Forstzeitung" von 1911.) a) Posadjivanje bukve u prozračnom, sjemenjačn 0 m s m r e k 0 V 0 m s ij e k u. Ta bi se sadnja svrsi najshodnije imala izvesti u hrpama, za koje bi se morala najbolja m.jesta tla Izabrati. Ako je bukvica urodila i ako se može jeftino dobiti, to se hrpe najbolje sjetvom na prorahljenimprugama i krpicama osnuju. Nemamo li bukvice na raspolaganje, to bi se morala sadnja, najjeftinije sa malenim sadnicama, kako je to pod 1. pobliže označeno, izvesti. Eventualno bi se tu mogio misliti i na miješanje sa hrastom itd. Medjuprostori medju bukovim hrpama bi se naplodili od sjemenjaka smrekove sastojine, a bilo bi najpovoljnije, kada bi to naplodjenje uslijedilo nekoliko godina iza možebitne bukove sjetve, da bukov pomladak napred uteče. Ako se na mjestima, sa bukvom zasijanima, pojave biljke od vjerrom nanesenoga smrekovoga sjemena, to se imadu iste što prije odstraniti. Po sebi se razumije, da se sječa smrekovih zastornih stabala ima na čitavoj površini polagan o izvesti. Ako li se radi prevelike trave nije nadati nikakovome uspjehu od smrekovoga naplodjenja, to bi se smrekova medjutomna sastojina morala čisto posjeći i površina sa smrekama zasaditi, ali ipak tek tada, kada bukove hrpe dovoljno napred uteknu. |