DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 28 — imademo ii na raspolaganje samo veće bukove biljke, kod kojih nije potreba uporabe spomenutih zaštitnih biijkih to radi prištednje troškova za takov biijevni materijal, kao što i za polucenje većih novčanih prihoda, ne bi trebalo veće čistine skroz samo sa listačami zasaditi, već izmjenice sa širim prugama bukovih biljki i užima smrekovih, ili treba izabrati hrpimičnu sadnju obih vrsti i to od bukve veće, a od smreke manje hrpe. Isti bi pokušaj mješovite sadnje bukve sa smrekom naravski bio zgodan i za malene bukove biljke sa zaštitnim vrstima, samo bi sadnju smreke trebalo tekar onda izvesti, kada su bukove biljeke u rastu već poodmakle. Po Hess-ovom „Čuvanju šuma" pokazala se je sadnja jakih odraslih biljki (Heister) od bukve, javora i ariša, kao što smreke, jele i borovca jako dobra za popunjivanje (popravak) mladih mjestimično i prugasto snjegom otvorenih četinjastih sastojina. 1 upravo, da se povoljna smjesa listača poluči, trebalo bi u prvom redu izabrati bukvu i javor. U spomenutom Heyer- Hessovom „Sadjenju šuma (11. sv., strana 54.) naglašuje se, da su za popravak praznina od vjetrova i snjegoloma prikladne po Breheru (Breher; „Ueber ein Pflanzverfahren fiir Rotbuchenauf Freilagen". Zeitschrift fiir Forst- u. jagdwesen 1888. S. 511.) za pustošine kao osobito otporne preporučivane, u 3. godini presadjene i možda već kakovih OS m. visoke bukove biljke u busenu. Ako su starije, za sječu dozrele smrekove sastojine vjetrom, snijegom, injem i poledicom jako progaljene, a bez da su ipak prave čistine nastale, to se moraju sa bukvom ili grabom potsaditi, naročito, ako stojbina za to odgovara. Na zgodnim mjestima može se umetnuti hrast, gorski javor, jasen i jela. U najviše slučajeva će se radi prištednje troškova malo bilje onoga materijala na već opisani način upotrebiti. |