DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 21 -. Uzgoj mješovitih sastojina od smreke i bukve, te od bora i bukve, kao najvažnijeg srestva za otstranjenje, odnosno u m a a j e n j e pogibelji, kojima su izložene čiste sastojine rečenih četinjača, te kao srestva za poboljšanje ti a. Napisao: timir. šumarnik Tiemann u Gottingenu, a iireveo umir. šumar: N. Pieša-KosJnjković. Uništujuča, osjetljiva, vihrovima, snijegom, požarom i zareznicima prouzročena oštećivanja, koja su naše prostrane čiste, j e d n a k 0 cl 0 b n e s m r e k o v e i b o r o v e sastojine u prošlom i opet u tekućem stoljeću snašla, stvaraju silnu i neodgodivu potrebu, kao što i jednu najvažniju i najzahvalniju šumogojstvenu zadaću, da se otsranjenje odnosno umanjenje tih nevolja odviše potisnulim 1 i s t a č a m, u prvom redu bukvi i to u smjesi zrak i svjetlo Ijubećih i za gradjevno drvo sposobnih listača (hrast, jasen, javor, brijest i t. d.) i od četinjača (smreka, bor, jela i ariš), zatim naročito smjesi u čistim smrekovim i borovim sastojinama, — opet uvaženije i veće rasprostranjenje osjegura, u koliko se kakovo prema stojbinskim odnošaiima polučiti može. Gdjegod sam^o položaj i t!o dopuštaju, moralo bi se odustati od toga, da se snieka i bor u čistim sastojinama uzgajaju, već bi se moralo što odlučnije nastojati, da se u smjesi sa bukvom uzgajaju, makar da bi polučenje te svrhe mnogovrsne poteškoće prouzročilo i makar bi novčani prihod bio manji u izgledu. Ako ii bi se dokazalo zgodnijim, da se te četinjače čiste, a ne u smjesi sa bukvom uzgajaju, razumijeva se, da se na tai razlog netreba nikada obazirati. 0 umjetnom uzgoju kakovih mješovitih sastojina im,a dosada malo iskustva, pa su u tom srnijeru još nužni pokusi, kao što je to i kod mnogih šum.skih pothvata^ da se ustanovi, kako |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 22 <-- 22 --> PDF |
~- 22 -" bi se u tom pogledu postupalo kod stanovitih stojbinskih odnosa] a. Uspije 11 takav mješoviti uzgoj, to si je dotični šumar veliku zaslugu stekao, pa će mu rado i šumarski estetičar dolikujuće priznanje izreći. U prijašnjim vrem.enima je u glavnom bilo samo različitih mješovitih listača ili listača i četinjača, makar su se na daleko rasprostranjivaie, nije se znalo za ona vrlo osjetljiva rečena oštećivanja, pa bi to moralo za nas biti poticalom, da se opet sličnom sranju šuma približimo, u koliko to nebi bilo od bitnoga uštrba na dosadanje novčane prihode. Kada za smreku i bor osobito i izključivo bukv a dolazi u pitanje kao listača za mješanje, to je svakome šumćiru poznato, kako upravo ova vrst svojim obilnim otpadom lišća snagu tla uzdržaje i povećava, tako, da je vrijednim svjetloljubećini listačam kao: hrastu, jasenu, javoru, brijestu, brezi, boru i arišu, ponajviše samo tada, kada su u smjesi sa bukvo m odnosno, kada je ona sa rečenim četinjačam primjereno smješana, - svaki uspješni rast osjeguran, jer čiste sastojine odnosno pojedine sastojinske hrpe tih svjetloIjubećih listača nisu u stanju onako povoljno djelovati na poboljšanje tla. Im.a li takovih čistih sastojinskih hrpa tih vrstih drveća, to se ono, kao što je poznato koliko je moguće u glavnom i svrsishodno potsadjuju sa bukvom, kao drveće, koje ima štititi tio. Zato se sa pravom zove bukva ,,ma]kom hranilicom šumt´-´ radi njezinoga takovoga povoljnoga upliva na tlo i tisn na uspijevanje primješanih. svjetloljubećih vrsti drveća. U smjesi bora sa bukvom osim njezinoga povolj noga djelovanja na tlo, ona još umanjuje i takova ošteći vanja, kojima su čisti borici izvrženi. Sm.jesom smreke sa bukvom manje se nolučuje svrha popravka tla, nego što se čistim smrekovim. sastojinama veća opornost proti onim oštećivanjima pruža. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 23 <-- 23 --> PDF |
23 PredBleko bi,- vodilo sve u ostalom dobro poznate razloge tumačiti, s kojih su bukva, hrast i druge listače potisnute, a rasprostranjeiije smreke i bora u čistim sastojinama poduprti. Uzimam si. za slobodu, da za pobliže u tom smijeru uputim na zanimive izvode u izvrstnom djelcu: „Der deutsche Wald´´ od profesora Dr. Hausratha u Karlsruhe-u. Samo bi morao istaknuti, da su opustošenja Njemačke u 30-godišnjem ratu i posljedice napoleonskih ratova, dalje padanje cijena na ogrjevnom drvu uslijed neobično raširene uporabe kamenoga ugljena, te nadalje naprotiv od listača ponajviše veći drvni i novčani prihodi od smreke i bora, a naročito od smreke, kao što i usljed nerazboritog steljarenja prouzročeno oslabljenje tla, — bili glavnim razlogom za preveliki uzgoj tih četinjača. Uz to je uzgoj četinjača osobito potpomagalo i to, daje isti laganije i jeftinije izvediv, nego li uzgoj listača. , Nu ne može niti kod istoga biti nješto osobitoga, ako se, osobito glede izbora stojbine, istakne, da su se i kod njega počinile pogreške od više manje teških posljedica, na koje se pogreške´ovdje pobliže osvrtati nemože. Kod nastojanja, da se sadnjom četinjača što veći čisti prihodi poluče, preveč malo se je obaziralo na na početku spomenute poznate nevolje, kojima su čiste smrekove i borove sastojine, pogotovo na neprikladnim stojbinam, izvrgnute. Tako se je moralo doći do osvjedočenja, kako te sastojine već odavna ne donašaju vazda željene drvne i novčane prihode, pa se je stoga već došlo do spoznaje, da se svakako u cijelosti manje rentabilne listače, a naročito bukva, već radi veće sigurnosti prihoda, moraju pomalo više nego li do sada cijeniti. Nu znademo i.vrlo važno iskustvo, da gornje četinjače u smjesi sa listačama, pogotovo sa bukvom, mnogo manje trpe od vjetrova,, snijega, zareznika, požara i gribova, pada su u obče zdravije i otpornije. . ^ -,-^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 24 — Velike prednosti mješovitih sastojina jesu nam svima u ostalom dobro poznate. Sa pravom se stoga sve energičnije traži, da se povratimo k mješovitoj šumi, a pogotovo u smjesi smreke i bora sa bukvom, u koliko je kakov povratak omogućen, i u koliko se važnim ukazuje za pobliže razjašnjenje ovoga predmeta. Osobito važnima držim još temeljna načela, što ih je giede što moguće boljega uzdržavanja bukve u jednom članku ovoga časopisa od 191 L, svezak 5. sa napisom: „Die Forstiichen Verhaltnisse Badens" (Šumski odnošaji Badenske) jedan badenski šiuTiski upravitelj (ein badischer Wirtschafter) postavio. — Tu se kaže medju ostalim i ovo: „Čuvajmo se čistog gospodarstva četinjača, koje je isto, što i grabežno gospodarstvo! Uzdrža^-^anje tlo stvarajuće i tlo popravljajuće bukve po svim bregovitim položajima, na svakom tlu, u svim djelovim.a sastojine, kao podloga šume, jest glavni uvijet svakoga trajnoga gospodarenja*´. „Smreka i jela samo iscrpljuju tlo, a bez da mu što znatnije povrate". -- „Neće 11 doskora u čistim jelovim i smrekovim kotarima do preokreta, do mješovitih šuma doći, to će tamo djeca naše djece doživiti katastofu. - Najmanje 30"\. površine tla naših šuma morala bi bukv a kao temelj mješovite šume trajno zauzimati, ako želimo našim potomcima baštinjenu snagu našega šumskoga tla ostaviti". Pa to može i mora naše potomstvo od nas tražiti". U ostalom ne mogu, a da ne spomenem, kako u 18. stoljeću, kada tehnika naravnoga pomladjivanja bukve nije još bila dovoljno razvijena, nisu mogle kod toga znatne pogreške izostati, koje su dovele do pitanja pomladjivanja i mnogih pretvorbih dotičnih bukovih sastojina n čiste smrečike, uslijed čega se je područje bukve suzilo. U mnogim slučajevima bi se ista, naročito u smjesi sa smrekom, ipak mogla uzdržati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 25 Naročito snorani istaknuti, da su se prije pomiaclne sječine češće odviše prozračno ili progalno vodile. U prvom skičaju se je pornladjivanje oteglo, pa vrijedne svjetlo Ijubeće vrsti drveća, pogotovo hrast, nisu se mogle u prozračnom sijeku valjano razviti, radi čega su bukove sastojine iz prijašnjih vremena ponajviše čiste ili u slaboj smjesi ostale. U zadnjem slučaju, dakle kod velike progaie, zaraslo je tlo korovom i omršavilo, tako, da je nastala pogibelj za uspješno naravno pornladjivanje, te se morala izvesti sadnja smreke. Ponajviše se moralo već poradi pomanjkanja novčanih srestava podupiranje pomladjivanja popravkom tla ispustiti, u kohko za to nije bio dovoljan ugon svinja. Da se pobliže osvrćem na pogreške pomladjivanja, nije ovdje mjesta i u tom pogledu upućujem na klasično djelo „Saen und Pflanzen (Sjetva i sadnja)´´ našega starine Burckhardta . Iza ovoga uvoda prelazim sada na samu tematu mojega članka. L Smjesa smreke i bukve. LMješanje bukve u rijetke smrekove sastojine. Ciste smrekove sastojine jesu u velikoj mjeri osobito oštečivanju od vjetrova i snjega izvržene. Kako je poznato, po Hess-ovom ,.Forstschutz-u" (Čuvanje šuma) od opasnih vjetrova stradaju iznad 60 godina starije sastojine, i to u Njemačkoj šume po brežuljkastim i nižim brdovitim položajima više, nego li po visokim planinama". Ako žestoki vjetrovi i ne povaijuju vazda čitave sastojine, to ali naprave velike i m.aie praznine, za koje se je bojati daljnjega proširenja. Oštečivanje od snijega dogadja se u miadjim smrekovim sastojinama, poiag rečenog Hess-ova djela u 25 do 60 godina starima. Pri tome kitina (pritisak snijega) dolazi osobito 20--40 godišnjim sastojinam i to više hrpimično, dočini snjegolom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 ~ više na 40 -60 godina starim sastojinama; češće po brdovitim šumama, nego li po onima u ravnicama. — Oštećivanje od snijega ne prouzročuju tolike praznine, koliko ona od vjetrova. Sve te praznine i čistine u smrekovim sastojinam pružaju priliku, da se bukva, koja je tim oštečivanjima manje izvržena, već prema veličini tih praznina, hrpimično zasadi, u koliko su tlo i položaj za tu vrst drva prikladni. . Po sebi se razumjeva, da se okrajci polomom nastalih čistina prije sadnje još nešto pročiste, te još pojedince ili u malenim hrpicama zaostale smreke posjeku. — Da se predusretne zagušenje, to se prema Hess-ovom djelu uzduš ruba praznine ostavi nezasadjena pruga 6—8 m., a u sastojini letvaste debljine 4—5 m. široka. Malene čistine ispod 1 ara više se i ne zasadjuju. Kod pošumljenja većih čistina sa bukvom naravski da je najjeftinija sadnja sa malenim presadnicama, a istodobno se medju redove kao zaštitu pružajuće drvo sade: bor, ariš, breza ili bijela jalša, koje se drveće kasnije prema potrebi za bukvu prozrači i konačno isječe, ostavivši koje bolje -stablo od triju prije spomenutih vrsti. Za sadnju bukovih biljki bez zemljenog busena neka se što moguće više uzimlje biljke iz šumskoga biljevišta i rasadnika, jer takove imadu bolje razvijeno žilje. Sadnja se mora brižno i dobro izvesti. Za malene biijke bez busena, već prema tlu, mogu se jamice sa poznatim običnim orudjem napraviti. Prema potrebi se sadi biljka i sa boljom donesenom zemljom. Sadnja pomoću šiija (Klemmpflanzung) ima se isključiti, te samo na rahlim mjestima izvadjati. Po Heyer-Hess-ovom „Sadjenju šuma", 5. izdanje, !!. svezak, strana 54., za nijednu vrst drveća nije sadnja u busenima sa 3-4 biijkih tako zgodna kao za bukvu. Za sadnju svake veličine sadnja sa busenom po sebi se razumijeva, da pruža najveće jamstvo za uspjeh. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 ^ AAogu li se malene bukove biljke u busenu dobiti iz naravnih mtactika sa mjesta, gdje tlo nije kamenito i žiSjem isprepleteno, ili iz mlaclika, koji se nalaze pod zaštitom nadstojnih stabaia na nerahlom ili samo odozgora prorahlitom tlu i to sa Heyr-ovim svrdlom, te se sa istim strojevima na sličnom tlu jamice iskopati, to je takova sadnja, pa makar se biljke i iz daljega nosile, vazda još vrlo jeftina. U tom slučaju mogao bi se upotrijebiti i ,Jansa-ov patentni šuplji svrdao" kao i „Splettstosserov klještasti svrdao (Vidi Deutsche Forstzeutung, svezak 1 i 34 od god. 1911). Ed. Heyer-ov čunjasti svrdao mogao bi se preporučiti za vadjenje i presadjivanje nješto većih, možda 30 cm. visokih bukovih biljkih sa busenom, osobito takovih ili manjih sa žilom srčanicom i to radi većih busena i znatnijih prenosnih troškova samo ondje, gdje se biljke za sadnju u neposrednoj blizini mogu dobiti. Nije li moguće za iskopane biljke sa busenom na kamenitom ili žiljem isprepletenom tlu sa dotičnim svrdlovima jamice iskopati, to se sa grabljama iskopaju plitke jamice, u nje postave biljni busevi i sa zemljom okolo zaspu. Iznad 30 cm. visoke i pomoću lopate iskopane bukove biljke sa busenom radi većih troškova mogu se presadjivati samo na bližim, mjestima, i koja se teže rasadjuju. Veće bukove biljke bez busena sa najbolje razvijenim žilami i stabalcem mogu se, po sebi se razumije, samo iz rasadnjaka dobiti„ Za takovim biljkam znatno zaostaju one iz naravnih mladika, pogotovo što se tiče tako važnoga žiija za upijanje hraniva. U svrhu većega rentiranja proporučuje se u bukvike umješati jasene, gorski javor i jele, a na dubokom tlu i hrast. Po vlažnim mjestima će se jasen odnosno crvena jalša posaditi. Na mrazu izloženim mjestim.a, saditi će se grab, kojemu se može ponješto i breza primješati, u koliko se radi 0 sadnii listača. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 28 — imademo ii na raspolaganje samo veće bukove biljke, kod kojih nije potreba uporabe spomenutih zaštitnih biijkih to radi prištednje troškova za takov biijevni materijal, kao što i za polucenje većih novčanih prihoda, ne bi trebalo veće čistine skroz samo sa listačami zasaditi, već izmjenice sa širim prugama bukovih biljki i užima smrekovih, ili treba izabrati hrpimičnu sadnju obih vrsti i to od bukve veće, a od smreke manje hrpe. Isti bi pokušaj mješovite sadnje bukve sa smrekom naravski bio zgodan i za malene bukove biljke sa zaštitnim vrstima, samo bi sadnju smreke trebalo tekar onda izvesti, kada su bukove biljeke u rastu već poodmakle. Po Hess-ovom „Čuvanju šuma" pokazala se je sadnja jakih odraslih biljki (Heister) od bukve, javora i ariša, kao što smreke, jele i borovca jako dobra za popunjivanje (popravak) mladih mjestimično i prugasto snjegom otvorenih četinjastih sastojina. 1 upravo, da se povoljna smjesa listača poluči, trebalo bi u prvom redu izabrati bukvu i javor. U spomenutom Heyer- Hessovom „Sadjenju šuma (11. sv., strana 54.) naglašuje se, da su za popravak praznina od vjetrova i snjegoloma prikladne po Breheru (Breher; „Ueber ein Pflanzverfahren fiir Rotbuchenauf Freilagen". Zeitschrift fiir Forst- u. jagdwesen 1888. S. 511.) za pustošine kao osobito otporne preporučivane, u 3. godini presadjene i možda već kakovih OS m. visoke bukove biljke u busenu. Ako su starije, za sječu dozrele smrekove sastojine vjetrom, snijegom, injem i poledicom jako progaljene, a bez da su ipak prave čistine nastale, to se moraju sa bukvom ili grabom potsaditi, naročito, ako stojbina za to odgovara. Na zgodnim mjestima može se umetnuti hrast, gorski javor, jasen i jela. U najviše slučajeva će se radi prištednje troškova malo bilje onoga materijala na već opisani način upotrebiti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 ~ Ako H su u srnrekovim saslojinama stabla jedna od drugih poprečno toliko udaljena, da mogu služili za dovoljnu zaštitu i bukovoj sjetvi, to neka se i ova, kada bukvica urodi, na jeftin način za podgoj izvede. Pri tom se svrsishodno može sjetva izvesti na prugama iii na malenim mjestimičnim prostorima, koji se grabljama prirede. Kod oba slučaja podgoja bukve treba zastor pružajuča smrekova stabla pomalo isjecati. 2. Popravci rijetkih, mladih smrekovih kultura sadnjom bukve. Veće ili manje praznine u gornjim kulturama, negiedeći na možda neispravnu uzgojnu metodu i na vremenske uplive, m.ogu u glavnom nastati uslijed oštećivanja po kljuncima (Riisselkafer), grčicam.a i pogljivi medenjaci (Agaricus meileus). Ako ii je stojbina za bukvu prikladna, to se mogu praznine sa bukvom posaditi, ako izabreru sadnice sa dobrimi žiljem nješto više od okolišnih smrekovih biljki, te se tako željena smjesa od bukve već prema veličini praznina, u hrpama poluči. Ako se želi čistim postojećim mladim srnrekovim sastojinama još naknadno primješati bukva, to se izvede na taj način, da se izmedju odredjenoga broja smrekovih redova po jedan red snažnih odraslijih bukovnih sadnica izmjenice posadi. Ako bi kasnije smreka bukvu pridušila, to se ona (smreka) obreže iii isječe, pa se u ovom zadnjem slučaju može možda kao božično drvce unovčiti. 3. Miješanje bukve u smrekovim prozračnim, progalnim i dovršnim sječinama u onim srezova, u kojima se, kao u njekim bregovitim šumama južne Njemačke, još vodi smrekova oplodna sječa. Po sebi se razumijeva, da se naravno- pomladjivanje smreke može dobro provadjati samo na više zaštićeni m položajima. Na takovim bi se stojbinama moralo isto ovdje ondje u sjevernoj i srednjoj Njemačkoj pokušati, akoprem je tu iz poznatih važnih razloga već odavna zavedena čista smrekova sječa sa naknadnom sadnjom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Da se već taj jednolični uzgoj nješto promijeni, te i radi daljnjega proučavanja morao bi se gornji samo neznatne troškove iziskujući zanimiv pokus preporučiti. U ostalom sada se mnogo govori o više naravi odgovarajućem smrekovom oplodnom sijeku, pa nije ni dobro više govoriti o čistom sijeku sa njegovim jednako starim sastojinama. (S. Bericht iiber die 12 Hauptversammlung des Deutschen Forstvereines in Konigsberg in Heft No. 50. der „Deutschen-Forstzeitung" von 1911.) a) Posadjivanje bukve u prozračnom, sjemenjačn 0 m s m r e k 0 V 0 m s ij e k u. Ta bi se sadnja svrsi najshodnije imala izvesti u hrpama, za koje bi se morala najbolja m.jesta tla Izabrati. Ako je bukvica urodila i ako se može jeftino dobiti, to se hrpe najbolje sjetvom na prorahljenimprugama i krpicama osnuju. Nemamo li bukvice na raspolaganje, to bi se morala sadnja, najjeftinije sa malenim sadnicama, kako je to pod 1. pobliže označeno, izvesti. Eventualno bi se tu mogio misliti i na miješanje sa hrastom itd. Medjuprostori medju bukovim hrpama bi se naplodili od sjemenjaka smrekove sastojine, a bilo bi najpovoljnije, kada bi to naplodjenje uslijedilo nekoliko godina iza možebitne bukove sjetve, da bukov pomladak napred uteče. Ako se na mjestima, sa bukvom zasijanima, pojave biljke od vjerrom nanesenoga smrekovoga sjemena, to se imadu iste što prije odstraniti. Po sebi se razumije, da se sječa smrekovih zastornih stabala ima na čitavoj površini polagan o izvesti. Ako li se radi prevelike trave nije nadati nikakovome uspjehu od smrekovoga naplodjenja, to bi se smrekova medjutomna sastojina morala čisto posjeći i površina sa smrekama zasaditi, ali ipak tek tada, kada bukove hrpe dovoljno napred uteknu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 31 <-- 31 --> PDF |
b) Posadi i vanje bukve u progalnom i dovršnoin si] ek u. Ako je tlo i položaj za miješanje bukve prikladno, to bi se imala ista lirpiniično u naravnim sinrekovim mladicama zasaditi sa dovoljno velikim biljkama, koje imadu dobro žilje i jesu po mogućnosti u rasadnicima uzgojene, i zato se zapravo ne moraju prazna mjesta izabrati, već takova, na kojima biljke od sjemenoga naleta dobro rastu, buduć dobar rast biljke pokazuje da je ondje snažno tlo. Na mnogim bi prazninama moglo dapače tlo za bukvu i premršavo biti. Po sebi se razumije, da se posadjene bukove biljke moraju štititi, da ih smreke ne potište. Sa financijalnoga gledišta preporučuje se: posadjivanje odraslijih ariševih biljki, koie su Ijepoga oblika. U područje naravnoga pomladjivanja smreke imao bi spadati i većini šumara dobro poznati VVagnerov „Okrajni preborni sijek*´ (Blendersaumschlagbetrieb) i predbježno bi se mogao i on pokusa rćiditi rabiti. Miješanje bukve imaSo bi se izvadjati, kako je napred rečeno. 4. Miješanje smreke i bukve kod pošumljenja čistina i pustošina. Čistine nastanu, ako vodimo neprekidne čiste smrekove sječine ili uslijed nepogoda i oštećivanja od velikih vjetrova, požara i zareznika (n. pr. gusjenica omorikova preica). A i poznati mah isjeći (Loshiebe), koji se moraju pošumiti, spadaju u čiste sječine. Kod uzgoja smreke je čisti si jek sa naknadnom sadnjom biljki već odavna najrašireniji način pošumljivanja. jesu li ujedno tlo i položaj povoljni za sadnju bukve, to se u tu svrhu i radi potrebne zaštite njezine od kasnih mrazova i suncožara u mladosti, ukazuje n^ijispravnijim, da se za sječu odredjena snirekova sastojina čisto ne posječe, već primjereno prozrači, u kohko nije već rijetka, i tada se pod njezinom zaštitom bukva hrpimice uzgoji na način, kako je pod 1. i 3. pobliže opisano. ima li već čistina, koje su prikladne za smjesu bukve |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 32 — sa smrekom, to će se bukva najjeftinije sjetvom sjemena ili sadnjom malenih sadnica sa dobro razvijenim žiljeni posaditi. ´l od sjetve i sadnje možemo se naravno nadati uspjehu pod zaštitom prije odgojenoga bora i ariša. Kod uporabe jačih bukovih biljki mogu se te zaštitne vrsti istodobno sa bukvom kao medjutomno drveće zasaditi, ah se moraju kasnije većim dijelom odstraniti. Za ovdje u pitanje dolazeće površine, naročito za pustošine, mogu se kod sadnje sa bukvom već pod 1 spomenute busenaste sadnice preporučiti, ako inače troškovi preveliki nisu. P r e d s a d n j a zaštitne sastojine, koja se u glavnom nužnom ukazuje na izloženim položajima za kasnije izvedenje bukove sjetve, te za sadnju sa malenim presadnicam, izvadja se na način, kako je opisan u predobro poznatom djelu „Sadjenje šuma" od Heyer-Hessa 1. svezak, strana 195. tako, da se ponajprije zasade 2—3 godišnje borove ili ariševe biljke u udaljenosti od 1 2—2.2 m. 1 breza bi se mogla u istu sv^hu upotrebiti, ali ona ne´ popravlja tla. Dalje se kaže, da bi se sa kasnijom sjetvom ili sa sadnjom naknadno uzgojiti se imajućih vrstih drveća moglo već za 12 ili 13 godina početi, ako se zaštitnoj sastojini dohije grane oduzmu. A konačna sječa iste ima se polagano izvadjati prema zahtjevu podrasta. Pojedina lijepa borova i ariševa stabla mogu se i za dalje pridržavati. „Ako li se je n. pr. bukvica zasijala, to se može sa isjekom četinjača iza 6—10 godina početi, te kroz daljnih 15—20 godina postepeno nastaviti i dovršiti. Na taj se način bez štete za podmiadak, koji rijetki isjek ariša, bora ili breze sasma dobro podnaša, dobiva znatan predužitak, koji ne samo da pokriva kulturne troškove, već odbacuje i znatan novčani dobitak, ako cijene drvu nisu posve niske. Bukva pod ovim zaštitnim sastojinama često bolje i snažnije uspjeva, nego li pod raateram stablima kod naravnoga podmladjivanja". (Vidi takodjer Burckhardt-ov „Sacn imd Pflanzen"). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 33 <-- 33 --> PDF |
^ 33 - Biti će svrsi iiajshodnije, ako se bukva u lupama sadi na čistinarna i pnstoširuima, i to iia boljem tlu u većim hrpama. Za polučenje veće vrijednosti pomješaju se u iste hrast, javor, jasen i breza. Medju bukove hrpe mogu se tada smreke posaditi, aii nakon što je bukva u rastu već poodmakla. Ako li je zaštitno drveće po čitavoj površini već prije zasadjeno, to bi se morak) isto na medju prostorima medju bukovim hrpama pred sadnjom smreke posjeći, ako predbježno i ona još kakovu zaštitu ne treba. Najjednostavnije je, ako se zaštitno drveće na medjuprostorima u isto vrijeme sa hrastovnim stablima nad bukovim hrpama, (sjetvene ili od sadnica), posječe. Umjesto da se bukva pod zaštitnim drvećem hrpimice sadi, mogla bi se ista, svakako manje svrsishodno, preko čitave površine u prugama (pasasto ili u kuiisam) uzgojiti, tako, da se tada te bukove pruge sa smrekovima izmjenjuju. Širina tih pojasa za obje vrsti drveća mogla bi iznašati 5 do 10 metara. Mogla bi se ta pojasna sadnja u hrpimičnu tako pretvoriti, da se ti pojasi ne sastoje skroz iz jedne te iste vrsti drveća, već da se u njima bukva i smreka u manjim ili većim hrpama izmjenjuju; nastao bi tada njeki šahasti poredak istih. Uporaba jačih, naravno vrlo velike kulturne troškove prouzrokujućih bukovih biljkih (Starkloden, Halbheister oder Heister), za predsadnju zaštitnoga drveća ne bi se više tražila, ako bi se na isti način mogla bukva i smreka u hrpama iii prugama zasaditi, a smreka tekar onda, kada bi bukva u rastu dosta poodmakla. I da ne bi istoj smreka smetala, to bi se u prugama morala bukva najmanje po tri reda zasaditi, da barem srednji red višji izraste. Ako H se predbježno za takove jače bukove biljke ukaže još nužnom kakova zaštita, to bi se istodobno sa sadnjom bukve imala provesti i medjusadnja zaštitnoga drveća. Žeh li se štediti na takovom sadnom materijalu, dakle . .ciMMiin troškovima, ali ipak kasniji novčani prihod |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ 34 — što moguće više povisiti, to bi trebalo izvesti sadnju užih bukoviii pruga sa širjim smrekovima ili manjih bukovih pruga sa većima.smrekovima. Raziimjeva se,, da se mogu hrast Javor i jasen umetnuti u bukove pruge i hrpice, gdje je to prikladno. Ako ]\ se kani prilično jednoliko pojedinično miješanje bukve sa smrekom izvesti, to se mogu i jače bukove biljke u skupinama od 3--5 komada u ne prevelikim razmacima skupina (Trupps) jednih od drugih zasaditi i kada poodrastu, mogu se smrekve na medju prostorima zasaditi. Može se s tim sigurno računati, da će za vrijeme sječivosti odnosno pomladjivanja u svakoj skupini najmanje po jedna dobro izrasla bukva ostati. Takove bi se sastojine kod pretežnog obzira na bukvu lako dale naravno pomladiti. Za predsadnju zaštitnoga drveća bukvi mogla bi se za suvija tia osim bora, ariša i možebit breze, osobito i bijela jalša preporučiti, koja se je izvanredno dobrom pokazala kod podmiadjenja pustošina na vapnenitom tiu za predsadnju, što se osobito u HeyerHess- ovomi „Sadjenju šuma", svez. I!., str. 88. naglašuje. Ona brzo raste, zadovoljna je, poboljšava tlo, jest vrst drveća, što dušik skuplja, što je od osobite važnosti za one površine, na kojima je tlo ponajviše osiromašilo. Cim je ona u predsadnji otpadom lista tk) popravila, može se pod njezinom zaštitom bukva zćisaditi, kojoj, kako je poznato, vapneno tlo, u koliko isto nije preveć omršavilo, osobito prija (Pobliže vidi i zanimivu raspravu na XXV. izletnoj skupštini sjevero-zapadnog njemačkoga štunar. društva u Oottingenu u godini 1910., gdje se je raspravljalo pitanje. „Kakova su iskustva stečena u području društva kod pošum- Ijenja na vapnenitom tlu?") J. Burckhardt navadja u svojoj knjizi „Sjetva i sadnja" Saen u. F^fianzen, da jebijeia jalša kao „popunjujuče drvo´^^ medju ostalim drvećem vrlo cijenjena, te da se ona kao takova ovdje ondje pridodaje jakim hrastovim i bukovim sadnicama, što se na |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 35 <-- 35 --> PDF |
35 teškom tlu i za Scidnie na malerjini osaiTiljenim siečinama jako sačuva, a i sa višekratnim raniai izjekoni ispjati. ,>´a vezanom vapneiiitoni tlu i sama će smreka s njom nspuevati". Vrlo bi zanimivo i poučno bik.), Kaaa hi se pružila prilika, da se bor, ariš^ breza i bijela jaksa na odjeljenim površinama jednog te istoi^´a mjesta kao zaštitilo drveće za bukvu pokusno zasade. V Sto se tiče visinske medje^ do koje se uspjehom još može bukva saditi sa smrekom u brdinarna, to bi se ta medja imala pokusno ustanoviti. Činjenica je na dlanu, da je bukva u prijašnjim vremenima mnogo više u brdine sizala, nego li danas. U nješto višjim brdskim položajima ne može se bor iz poznatih razloga kao zaštitno drvo bukvi više rabiti, te ti\ dolaze i! pitanje samo ariš, breza i bijela jalša, sa kojim vrstima bi se imali komparativni pokusi izvesti, da se sazna, koja bi vrst od njili željenoj svrsi najbolje odgovarala. Naravski, da se u višjim bregovima samo čista smreka može saditi, te ne može biti više govora o miješariju sa bukvom. Ali tu smrekove sastojine i manje trpe od opasnili vjetrova, snijega, požara i njekih štetnih zareznika, kao na pr. od omorikovog prelca. nego h^ u nižjim položajima i po ravnicama. Tam.o, gdje čiste ili sa bukvom i dr. vrstima smješane smrekove sastojine sa vjetrovite strarse medjaše sa poljima, bilo bi dobro u pravo vrijeme osnovati poznate šumske plastove (Waldmantel), za bolje uzdržavanje vlage u tlu odnosno proti odpuhivanju listinca, i to najbolje u obliku n.ekih pruga niske šume (grab i grmasto drveće) sa nješto umetnutih jakih sadnica prikladnih svjetlo Ijubećih vrsti, koje bi kasnije bile vrijedno nadstojno drveće — naravski sve to, u koliko su stojbinski odnošaji prikladni. Istodobno bi se na taj način toli nužno zaklon ište ptic a stvorilo i tako većoj šumskoj ljepoti u prilog učinilo. A i po nutarnjosti gornjih površina za pošumljen.je mogli bi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 36 <-- 36 --> PDF |
~ 36 se ovdje ondje pogotovo u blizini vrela i potoka, takovi nasadi osnovati, naročito na obranu proti osušujućim vjetrovima i istodobno u interesu zaštite ptica (Pobliže vidi AHgem. Forst-u. jadg- Zeitung, August-Heft von 1908.). Kada se dakle vrlo nužno i u prvom redu mora upotrebiti smjesa bukve za što bolje umanjenje snirekovim sastojinam prijetećih pogibelji, gdje je to samo moguće, to bi se ipak još moralo držati slijedećih pravila, koja istoj svrsi služe; 1. Sadnja se smreke mora izvesti sa jakima presadnicama pojedinačno u nješto većim razmacima, nego li je dosada bilo običajno. Taj bi mogao biti poprečno 1-5- —1*6 m. u četvrt, na dobrom tlu još i nješto veći, do l´S m, te bi se na slabijem tiu ispod 1*5 m. morao izabrati, mogao bi dapače biti 1´3--1´2 m. 2. U opće morala bi se sadnja smreke, ako i pokusno više po poznatim Bohdaneckv-Schiffel-ovim pravilima izvesti (Vidi xAugust-Helft V. Blivon 1010.), prema kojima bi sklop sastojine imao biti orijedak, a prema tome bi se i proredjivanje imalo snažno izvesti. Time bi se unatoč stanju sadanjih naših smrekovih sastojina, naravniji i jači razvoj krošnje i žilja pojedinih stabala i veća otporna snaga proti nepogodama svake vrsti polučila, što je važnije, nego li sa širjim godovima uvjetovana, ali tako nješto umanjena kakvoća uporabivosti drva. 3. Smrekove sastojine, kako je poznato, moraju se sjeći u smijeru, koji je protivan opasnim vjetrovima. Preširoke se sječine moraju izbjegavati, a sječnili poredaka primjereno osnovati. Eventualno trebalo bi pravodobno i obsjeke (Loshiebe) osnovati. 4. U velikim suvislim smrekovim šumama nužiKjm se ukazuje i pravilno izvedena mreža prosjeka proti vjetrovima i požaru. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 IL Smjesa bora i bukve. Nikakove osobite poteškoće nema, ako se na friškom, ilovastoin pjeskovitom tlu I i U. dobroie primjesa bukva boru - dapače ako se namjerava pretvorba borove sastojine u bukovu umetnućem hrasta u istu. Pošto bor kao najraširenija i najvažnija vrst drveća po ravnijim položajima, ali u glavnom vrlo velike prostore po vršješišnim predjelima sa mršavim suhim pješčanim tiom zauzima, gdje ga druge vrsti ne mogu slijediti, pa je kod slaboga rasta jako ugrožen od različitih nepogoda, to je za umanjenje istih i za nužno i intenzivno poboljšanje tla upravo tu nužna smjesa od bukve, u koliko je samo moguće izvediva. Da bor može u opće i na tlu takove vrsti uspijevati i da se uzdrži, kako je to poznato, leži to u okolnosti, da se zadovoljava i sa slabijim tlom, te što imade žilu srčanicu, pomoću koje može prodrti u dublje, dakle svježije i vlažnije naslage tla. Hoćemo ii dakle kod pošumljenja čistina (sječne čistine, pustošine itd.) na suvom pješčanom tiu veće zahtjeve stavIjajuću bukvu sa borom saditi, to se dade sa priHčnom sigurnošću i do njekoga stalnoga stupnja po slijedećim pra vilima polučiti. a) Sva nješto svježija mjesta tla, kakova to stvaraju, udubine ih vrela, moraju se ostaviti za uzgoj bukve iU čiste ili u smjesi sa borom. b) Mora se pokušati, da se vlaga nješto dubljih slojeva tla pristupačnijom i korisnijom za bukvu učini time, da istu u s#iie sadnje u duboko prorahljenim šumskim vrtovima sa duljom žilom srčanitom odgojimo, te kao malen biljevni materijal po poznatoj metodi upotrebimo, ili da malene ili veće bukove biljke u dublje jamice tako duboko sadimo, da žilice ne dopiru do površine okolnoga tla, već da za stahiu mjeru još dublje dodju od njega, dakle da dolnji dio stabličice još nješto u jamicu dodje. Na taj će se način pokusno prava duboka sadnja (Tiefpflanzung) — koja se ne smije zamjeniti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 38 <-- 38 --> PDF |
sa predubokom sadnjoiTi (Zutiefpfianzung) kod običnil] liietoda -- izvesti (Vidi Allgem. Forst- und jagdztg. 1912. S. 90.). I same biljke i biijkami zasadjena mjesta, biti će iako od prevelikoga djelovanja isušujućih sunčanih zraka zaštićene. c) Pred sadnjom bukve popravi se tio na ta] način, da se bor ili bijela jaiša kao predkuitura zasade, te čim je tlo dovoljno ojačalo, izvede se sadnja bukve obzirom, na pravila pod b) istaknuta. Bijela jaiša miože se saditi i kao prikračane biljke (Stummelpflanzen). Na slobodnim prostorima se sadi bukva od malenih biljkih ili sjetvom, da se puste zastorna stabla od bora i!i bijele jalše. Na vrlo mršavom pješčanom tlu mogao bi se napraviti i pokus sa Banks-ovim borom od malo zahtjeva kao predgojitba. U istu svrhu na nješto boljem pješčanom tlu dolazi u obzir i pokus sa akacijom, lupinomi i žukom metiovicom (Vidi Deutsche Forst- Zeitung von 1911., Heft 51. S. 1032.) Treba li bukvu u bukvicom rodnoj godini pod zaštitnom, sastojinom sjetvom uzgojiti, to bi trebalo na pieščanon] tlu po Burckhard-ovoj „Sjetvi i sadnji" oduboke pruge i krpice prirediti^ da zasijati se imajući prostor bude nješto svježiji. Ako li se upotrebljuju velike bukove biljke (Halbheister oder Heister), to se može bor ili bijela jaiša izabrati za sadnju izm.edju bukovih redova. d) Po sebi se razumije, da se za pokusnu smjesu bukve sa borom na mršavom suvom pješčanom tlu moraju upotrebiti samo snažne biljke i sa najbolmn žiliem. Gdie ne bi bili previsoki troškovi, radi veće sigurnosti uspjeha preporučuje se sadnja sa busenom. Kod većih bukovih sadnica mogao bi se jeduorn malen pokus napraviti, da se osobito u krošnji obrežu, te da se tim isparivanje vode lišćem i graučicam što bolje oslabi, a sam rast tako pospješi. Pokus bi se mogao napraviti kao što kod biijkih sa slabim, tako i sa jačim žiijem. isto tako bi se moglo pokušati i gnojenje kod sadnje i sjetve bukve. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 39 ~ Pošto pješčano tlo često nema dosta vapna, to ono kod gnojenja kao važno hranivo ne bi smjelo manjkati. [ sa samom tresetnom zemljom (Vidi Deutsche Forst- Zeitung von 191L Heft 1.) pokazao se je dobar uspjeh na takovom th\, te bi se isto tako i sa njezinom uporabom morak) pokušati, u koliko ne bi njezina dobava bila preskupa. 1. Miješanje bukve u rijetke borove sastojine. Iste nepogode, koje prouzrokujii praznine u borovim sastojinama, uzrokom su čistifia i u borovim sastojinama. 1 ako bor na povoljnom tlu, koje razvoj žile srčanice omogučuie, daleko boije vjetrovima odoljeva, nego li smreka sa plitkim korjenjem, to je on ipak na žilavom tlu, gdje je razvoj žile srčanice sprječavan, u istoj mjeri onim nepogodam izložen. Veličina je dakle takovih praznina od vjetrova u glavnom o kakvoći tla ruziičita. A!i i osim uslijed vjetrova, snjega, zareznika itd. prouzročenih praznina u borovim sastojinam može biti razlogom istoga i poznato n a r a v n o prozračivanje sastojina, koje prema višeputa spomenutoj knjizi „Sadjenje šuma" na slabom tlu nastupa već sa 40. do 50., a na dobrim stojbinam možda sa 50. do 60. godinom. Veće čistine (praznine) na friškom tlu. mogu se svrsishodno sa bukvom popuniti, a ako je tlo ujedno i duboko, može se umetnuti i primjeran broj hrasta. Praznine u sastojinam. a slabije dobrote sa suvim tlom mogu se u glavnom opet sa bukvom zasaditi, a i uvijek bi se moglo pokušati bukvu pojedince ili još bolje u skupu uporabom spomenute duboke sadnje, a najbolje sa sipkom zemljom, gdje se ista luože Iako dobiti ili sa gnojenjem zgodnih umjetnih gnojiva, boru primiješati. Ako bi se pri takovoj kakvoći tia ipak odlučilo pojedine veće praznine posvema ili u većem broju možda sa jakim bukovim biljkama zasaditi, to bi se moglo pokušati bijelu jalšu bukvi kao medjutomno drvo dati. Za obje vrsti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 40 bi se imala izabrati isto tako pokusno duboka sadnja. Za ispunjenje mnogih praznih mjesta mogla bi se i vrlo korisna akacija upotrebiti. Ako bi se kod početka naravne prozrake borovih sastojina, dakle u 40—50 godiš, starosti istlju, želila ta prozraka jednoličnije izvesti, eventualno da se na različitim mjestima sastojine malo umjetno prozrači, to se, kako je poznato za uzdržavanje i povećanje snage tla, a svakako na pješčanom tlu i. i !!. vrsnoće, zasadjuje bukva kao tlo zaštitno drvo, koja koristi još i s time, da bor u prozrači bolje prirašćuje, ravnije i giadje stablo dobiva, a bolje je i zaštićen proti vjetru, snijegu, ledu, požaru i zareznicima, kao što i veće predužitke daje (Hever-Hess, Waidbau, 11. Band. S. 158.). P 0 d s a d n j a se može sjetvom, kao što i sadnjom bukve, a u zadnjem slučaju najjeftinije sa malenom sadnicom izvesti. Sadnja je najsigurniji pokus. Izsjek tlo zaštitnoga drveća izvadja se istodobno sa sječom, bora. Gdjekoja ljepša siabia mogn se na zgodnim mjestima za odgoj vrijedne gradljike pridržati. Ako li bi u ostalom tlo bilo povoljno za rast bukve u dobrim sastojinama, to se miože tlo zaštitno drveće mjestimično ili u većim hrpama pridržati, ali na medju prostorima medju istima opet bor zasaditi, kojemu bi se kod dovoljne debljine tla pojedini hrastovi mogli primješati, što se može i kod bukovih hrpa dozvoliti. — Kada opet ove budu kasnije naravno pomladjene, to bi se opet moralo pobrinuti, da se hrast umetne. 2. Popravak rijetkih mladih borovih kultura na friškom tlu sa bukvom. Kao što rijetki mladi smrekovi nasadi na boljem tlu pružaju priliku za posadnju bukve, mogu naravno i rijetke borove kulture to isto biti, i što je za prve rečeno, to vrijedi i za ove. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 41 <-- 41 --> PDF |
,..- 41 3. Miješanje bukve u naravni borov pomladak. Pošto je svjetlo ljubeći bor u cijelosti slabo sposoban za naravno pomiadjivanje, te ovo samo na snažnom friškom tlu uspjeh obećaje, to je pomladjivanje sa čistom sječom — najbolje uski šestari, maleni sječni poredci, — isto kao što i kod smreke, najrašireniji oblik uzgoja, koji se isključivo u sjevernoj Njemačkoj, a pretežno i u srednjoj i južnoj rabi. U istočnoj Pruskoj je naprotiv naravno pomladjivanje pravilom, a u Bavarskoj dolazi ovdje ondje (Vidi Heyer-Hess, Waldbau, !L Bd., S. 148.). Vazda bi mogao u krajevima sa čistom sječom^ pokus sa naravnim pomladjivanjem na prikladnom tlu biti poučan i zanimiv, te poželjnu izmjenu pružiti. Na boljem tlu nebi se imale samo praznine u borovim mladicama sa većim bukovim biljkama — eventualno sa hrastom itd. ispuniti, već bi se te biljke mogle u pune hrpe, skupine, zasaditi, ali ipak zaštititi od možebitnoga potištenja i prerasta sa borom. Praznine na žilavijem tlu morale bi se sa bolje rentirajućom se smrekom zasaditi. 4. Miješanje bora sa bukvom kod pošumljenja golih sječina, čistina i pustošina. Na takove vrsti površinama sa omršavljenim tlom. im.ala bi se možebitna povoljnija, svježija mjesta tla, kakova se često u udolinam ih u blizini vrela nalaze, kako je već rečeno, sa bukvom posaditi, kojoj se iz financijalnih razloga mogu pojedince pridodati hrast, javor, jasen, ariš i smreka. Vlažna bi se mjesta imala zasaditi sa jasenom i crvenom jalšom, mrazu izložena mjesta sa grabrom, kojima se može njekoMko breza pridodati, a glinena mjesta sa smrekom eventualno u smjesi sa bukvom. Tu bi se na njekojim mjestima mogao učiniti i pokus sa sadnjom akacije na hrpe ili veće skupine. Dvoji li se o izboru bora ili smreke za sadnju na nješto žilavijem tlu, to se mogu te obje vrsti u smjesi zasaditi, a pokusa radibukvu im pridružiti, ´ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 42 -- Ako !i se kod smjese bora sa bukvom za sadnju sjetva uporabi ili još bolje sadnja sa malenim presadnicama, to se mora na slobodnim prostorima, kako je to već kod smreke spomenuto, sadnja bukve sa presadjenim zaštitnim drvećem od bora, ariša ili bijele jalše na opisani način izvesti. Treba li na suvijem. tlu, u svrhu što boljega ojačanja istoga, bukvu više jednolično boru pojedince primješati, to bi se imala pokusno sadnja malenih bukovih biljkih u skupovima ne u prevelikom razmaku, možda u redovima ili pod zaštitnom^ sastojinom na taj način izvesti, da se uvijek izmjenjuje po jedan red bukovih skupova sa 2 ili 3 reda kasnije zasaditi se imajućih borova. A i u redove bukava medju skupovima neka se borovi zasade. Ta bi se sadnja imala naravno tekar onda izvesti, nakon što je bukva u rastu već poodmakla, kao što i nakon isjeka zaštitnoga drveća. Imade li na raspolaganje jakih bukovih sadnica, to nije od potrebe predsadnja zaštitne sastojine, pa bi se napred istaknuto miješanje i tu moglo upotrebiti. Samo bi bilo svrsishodno sa svake strane jednoga reda bukve prije jedan red bijele jalše kao zaštitnoga drva zasaditi. Već je napred istaknuto, da se kod sadnje bukve i u smjesi sa borom na slabijem tlu mora najbolji materijal upotrebiti. U glavnom se kod većih biljkih radi veće sigurnosti uspjeha preporučuje sadnja sa busenima osobito takova sa spomenutim, B r e h e r o v i m kupovima (Ballen-Buschelu), akoprem veći buseni naravno i kulturne troškove znatno povećaju. Kod svih većih i manjih bukovih biljkih bez busena jest kod tako nepovoljnih odnošaja tla kod presađuje naravno vazda dobro pridodavanje dobre zemlje ako se ista bez velikih troškova može dobaviti, a moglo bi se i zgodno umjetno gnojenje, ako i pokusno upotrebiti. — Osobito kod manjih bukovih biljkih moglo bi se tu od mene zamišljeno, ali ipak praktično još ne iskušano duboko sadjenje, naročito kao komparativan pokus, izvesti. U ostalom tai´se pokus |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ 43 može izvesti kao što za manje, tako i za veće biljke; sa ili bez busena. Svakojako bi priredba jamica u većoj dubljini, nego si kod obične metode, više troška stojaia, nu ta bi biki opravdana boljim, porastom i uspjevanjemi biljkih. Ako bi se u jednoj sjemenjačnoj godini jeftino bukvice dobile, te se pokazalo, da se ovdje može na suvijem pješčanom tlu i sjetva bukvice pod zaštitnom sastojinom uporabiti, to se može i takova, kao što je prije spomenuto, po Burckhardt-u na dlan širokim prugama i krpicama izvesti. Ondje, gdje tlo kod sadržaja ilovače posvuda na kulturnoj površini nije presuvo omršavilo, moglo bi se, kao što je to slično kod sm.reke spomenuto, miješanje bora sa bukvom prugasto tako izvesti, da se izm.jenjuju možda 3 reda većih bukovih biljkih sa isto toliko ili više redova bora, koji se tekar tada posadi, kada je bukva već u rastu odmašila. Skupinastom izmjenom obijuh vrsti unutar pruga bi se postigao poredjaj skupina šahast, kako je to i kod smreke iztaknuto. Vazda će na žalost, pogotovo u vrijesišnom kraju, preostati znatnih površina, gdje se radi preveć omršavljenoga suvoga pjeskovitoga tla, neće m»oći izvesti mješovita sadnja bukve sa borom, već će se isti morati sam zasaditi. je li pako na mršavijem tlu takova smjesa uspjela, to ona služi šumi na veliku korist, a šumaru na zasluženu diku i ponos. Istodobno će se, razum^ijeva se, i ljepoti šume izvanredno pripomoći, isto tako i umjioženju korisnih ptica, tako, da prijatelji šuma i prirode neće uskratiti priznanje i hvale. Pomješa li se, koliko je to samo moguće, osobito na slabijem tlu, mnogo više, nego li dosada, boru bukva; osnuju li se na otvorenim, zapadnim, sjevernim i jugo-zapadnim rubovima čistih ili sa bukvom pomiješanih borovih sastojina šumski plastovi (Waldmantel} najbolje poput niske šumice, kako ie to već kod smreke spomenuto - kao štita proti isušujućim vietrovima i eventualno proti otpuhavanju listinca; izvedu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 44 <-- 44 --> PDF |
„ . 44 -~ li se slični pothvati i u nutrašnjosti ovih šuma; pobrine li se, gdje je to od potrebe i za uzgoj požarnih plastova iz prugah listača (breza, hrast, bukva, dapače crna topola 1 akacija); prekinu li se veliki suvisli borovi komadi šuma sa dobro položenom mrežom prosjeka kao zaštitom proti požarima i vjetrovima (Vidi pobliže Burckhardtovu knjigu ,,Sjetva i sadnja´^ i djela o čuvanju šuma n. pr. dotičnu knjigu od Hess-a), - - to se je proti svim nepogodama, koje prijete borovim šumama, sve učinilo, što je čovjek kadar učiniti, pa se može sa pouzdanjem umanjenje takovih šteta očekivati. Za uzgoj zdravih i u koliko je polučivo dobro odraslih borovih sastojina mora se brižno paziti i na to. da se za sjetvu rabi samo njemačko sjeme velike klicavosti, a za sadnju samo biljke iz takovoga uzgojene (Vidi predavanje profesora Dr. Schwappach-a na skupštini sjevero-zapadnoga njemač. šumar, društva u Osnabriick-u na 8. rujna 1911., priopćeno u „Deutsche Forst- Zeitung" od 1911. svezak 10.). Na koneu m.oje rasprave o mješovitom uzgoju smreke, odnosno bora sa bukvom, neka mi bude još dozvoljeno, da u pomanjkanju iskustva u tome smijeru izrečem želju, da bi mnogi šumari sa mojima riječima bili potaknuti na izvedbu toli nužnih i zanimivih pokusa sa umjetnim takovim mješanjem. Znanosti i praksi bi se time mnogo koristilo. Toliko T i e m a n n sa svojom lijepom raspravom li „Forstwiss. Centralblatt" svezak 6. i 7. od 1912., a ja ju radi njezine velike šumiOgojstvene važnosti priredih u slobodnom prevodu za naš „Š. 1." sa željom, da se sudrugovi u praksi s njom što više okoriste. Osobne vijesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dainiacijt´ imenovao je absolventa šumarske akademije zagrebačke Žarka /Vliletića privremenim šumarskim vježbenikom´ kud" brodske imovne obćine u Vinkovcima sa sustavnom pripomoći. |