DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1914 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 — procvalo a kada dozriio, a mnogi ljubitelj prirode zabilježio je vrijeme, kada je počela šuma žiitjeti i poprimati svoje krasno jesensko ruho. Čovjek je već davno uvidio, da razni periodički pojavi u životu bilina neovise samo o toplini i oborinama, već \ o viagi u uzduhu, o svjetlu i drugim meteorološkim elementima. To su faktori, koji zajednički ravnaju životom svega bilja. Tok vegetacije od proljeća do jeseni produkat je dakle raznih vremenskih prilika. Promatranjem tih periodičkih pojava na pojedinim bilinama, možemo dakle dobiti neku sliku o klimatskim prilikama - po gotovo onda — kada sve to prispodabljamo sa tokom istih pojava u drugim krajevima. Tko se u proljeće navraća u Zagreb iz sela, - - koja leže u ravnicama oko zagrebačke gore - opaža odmah, da se u samom Zćigrebu proljeće kojih deset dana ranije budi, nego u njegovoj podaljoj okolici; kesteni zagrebačkih šeta- Hšta prije prolistaju i cvjetaju nego na pr. u Križevcima i Koprivnici. Ovakovim opažanjima možemo dobiti sliku o klimi osobito onda, kada nam za to manjkaju meteorološka opažanja, kada nemamo meteoroloških sprava iii kada se Hh iz meteoroloških bilježaka to teško odrediti dade. Nauka o sistematskim takovim opažanjima zove se „phenologija" a možemo reći, da su je osnovali profesori Hoffmann i Ihne u Giessenu. ^ Motrenja periodičkih promjena na bilju nazvali su „phvtophenološkim" opažanjima jer se vode bilješke o promatranju sličnih pojava i na životinjama. Phenologija životinja bilježi selidbe ptica, pojavljanje prvih leptira u proljeće ili prvih lastavica i t. d. Profesor Ihne bilježio je kroz više godina kada procvate jorgovan (Syringa vulgaris) na pojedinim mjestima u Evropi. Prema ovakovim bilježkama oboiadisao je na zemljopisnim kartama sve krajeve istom bojom, u kojim.a istodobno jorgovan procvate. Ovakova phenološka karta kaže nam na |