DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 523 — pretvorena u novčanu imaju nadzorne vlasti paziti, da se ta glavnica ne raztepe amo tamo, već da ostane koristonosno uložena, pa da samo dospjele kamate ovlaštenici na voljnu razpoložbu dobiju. Za slučaj, da se za vrlo koristno uložene investicije pokazuje nužnim, da se koji dio takove glavnice i doznači za dotičnu svrhu, to svejednako može biti samo uz uvjet, da se takova glavnica na koji drugi način osigura, ili kroz stanovito vrijeme i gdle je samo jedan dio glavnice izdan, okrnjena glavnica sa obustavom dospjelih godišnjih kamata izcijeli. Za sve takove slučajeve, stavlja se na šumarske tehničare zahtjev, da za dotičnu šumu ustanove t. zv. redoviti i vanredni šumski prihod, odnosno, da li se od iste uživa svake godine samo redoviti godišnji prihod na drvu, ili je učinjen kakav prehvat, ili pako da li se uživa kakova prištednja. To pitanje valjano riješiti nije svagda baš lahka stvar. Odlučno je kod toga samo sastojinsko stanje šume, te namjera ili nakana, u koju svrhu se traže ti podaci. Mogu nastati raznovrstni slučajevi. Gdje je sastavljena gospodarstvena osnova, tu se potrebni podaci mogu dobiti iz iste, te iz sadanjega, stanja šume, kako je n. pr. predležeći slučaj sa lunkovečkom, — a analogno i sa martiničkom šumom. Ovdje se osnova nije točno provadjala, jer je koncem godine 1900. prodano za gradju sposobnih 1266*35 m3 a navodno poštedjeno 420 26 m3 drvne gromade, sposobne samo za ogrijev, dočim je prema užitnoj osnovi jeseni te godine imala doći do sječe zadnja partija drvne gromade od 188-908 ma na zadnjoj sječnoj površini od 4118-2 D °. Pošto je z. z. Lunkovec tečajem vremena od čitave izračunate drvne gromade (glavnice) od 3734-75 m3 unovčila samo 1266-35 m3, i pošto joj se je prepustilo, da navodno i prištedjenih 42026 m3 za ogrjev sposobne drvne mase iza godine 1900. slobodno upotrebi, — to je jasno, da je za preko gospodarstvene osnove, odnosno predležeće užitne osnove, na štetu glavnice načinila prehvat za |