DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 508 — god. 1891., a i §§ 21. i 23., koliko se ta dva paragrafa tiču djela (prestupanja), spomenutih u § 20. te naredbe. Inače ovaj ..... ne dira u njene odredbe, naročito Što se tiče postupka. § 69. Čim se proglasi ovaj zakon, pripravit će se i izvršiti po njegovu § 35. izbor prisjedniâa za prvu godinu. § 70. Na šumske kaznene stvari, koje su već u postupku, primjenjivat će se ovaj zakon samo ako do dana, kad on stane na snagu, još ne bude u I. instanciji izrečena presuda. § 71. Ovlašćuje se zemaljska vlada, da raspravljanje i presudjivanje šumskih kaznenih stvari u I. instanciji povjeri pojedinim kotarskim ekspoziturama. U tom će se slučaju prisjednici birati izmedju stanovništva dotične ekspoziture. Bad Ischl, dne 28. jula 1913. Franjo Josip s. r. Bilinski s. r. Naredba zemaljkse vlade za Bosnu i Hercegovinu od 14. augusta 1913., br. 4826/praes., za izvršivanje zakona od 28. jula 1913. o zaštiti šumskog vlasništva (Gl. zak. br. 96.). (odobrena otpisom c. i kr. zajedničkog ministarstva financija u poslovima Bosne i Hercegovine od 3. augusta 1913., br. 10.140/B. H.) Članak 1. Prijave o šumskim prestupcima u erarnoj šumi. Svaka pismena prijava šumskog organa treba da ima ove podatke; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 509 1. Ime i prezime, a tako i ime oca, prebivalište, dob, vjeru, zanimanje okrivljenog lica (a tu valja još istaći, da li je okrivljeno lice u kakvom samostalnom poslu ili službenom odnosu, dotično, da li je sasvijem siromašan član koje porodične zajednice). Ako šumski organ zna, da je okrivljeno lice već kažnjeno, treba da i to zabilježi u prijavi. 2. Što tačnije vrijeme i prilike (da je šuma znatno prorijedjena, da su šumski proizvodi prisvojeni u zagajenoj ili zaštićenoj šumi, da je oštećeno šumsko tlo, kako to naročito spominje zakon o zaštiti šumskog vlasništva i t. d.), kada i u kojima je, a tako i u svrhu, za koju je počinjeno djelo, što se prijavljuje. Naročito se mora jasno naznačiti, da li je krivca zatekao na činu sam prijavilac ili pako da li ima i kakvih momenata za dokaz njegove krivice. Imena i prebivalište eventualno svjedoka treba navesti razgovijetno. 3. Da se može tačno izračunati, kolika je šteta, treba naznačiti tačnu mjeru prisvojenih šumskih proizvoda i to : .) za oborena i još neizradjena stabla i dijelove stabala srednji priječnik i dužinu svakog pojedinog stabla dotično izreska iz stabla, a za neoborena stabla priječnik u prsnoj visini (1*3 m) i od prilike procijenjenu visinu. U oba slučaja valja naznačiti procjenom nadjeni postotak gradje i drveta za ogrjev, a tako i druge prilike, koje su važne za procjenivanje drveta (n. pr. cjepko drvo, dževerasto drvo); za nadjeno izradjeno drvo treba u prijavi navesti sve dimenzije (n. pr. za šindru i dugu dužinu, širinu i debljinu ; za ogrjevno drvo dužinu, širinu i visinu kamara, dotično izbrojeni ili od prilike procijenjeni broj cjepanica; za tesano drvo dužinu, debljinu i širinu i t. d.), po kojima bi se mogla izračunati ukupna masa neizradjenog drveta; .) za žioke one dimenzije, koje treba znati za procjenu po tarifi, koja je na snazi ; j) za kolje tačan broj komada ; .) za pruće, žile i brst (lisnik) od prilike težinu bremena, a |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
510 — za druge šumske proizvode (§ 2. zakona o zaštiti šumskog vlasništva) jedinicu mjere po tarifi za šumske proizvode. 4. Kad se zapljene šumski produkti ili alat, tačan izvještaj, što je o tome provizorno odredjeno. 5. Sve prilike, koje bi mogle biti vašne, za pitanje, da li počiniocu u dotičnoj šumi pripada pravo poslužja. 5. Izvještaj, da li je počinilac, koji ima pravo poslužja, na vrijeme prijavio svoju potrebu za dotični period, i ako je to učinjeno, da li mu je, kada i koliko od prijavljene količine doznačeno. Prijave organa koje šumske uprave dopuniti će sračunavanjem štete upravitelj te šumske uprave. Kad se vlasti predaje usmena prijava, treba prijavioca ispitati o svijem prilikama, što su navedene naprijed pod 1.—6. i prema tome sastaviti prijavu. Svaku prijavu, koja stigne kotarskom uredu, treba odmah upisati u registar za šumske prestupke u erarnoj šumi naznačiti na njoj broj registra. Kad je prijava upisana, valja ju pregledati. To će učiniti ne samo s pravne, već i s tehničke strane upravitelj kotara dotično politički perovodni činovnik, kome je povjereno da vodi šumske rasprave, i to zajedno sa šumskim referentom. Ako ne bude znatnije sumnje o sadržaju kaznene prijave trebati će iza tog pregledavanja sračunati, kolika je šteta, dotično pregledati sračunavanje, ako je to već učinila šumska uprava, koja predaje prijavu. Kad se prema prijavi radi o zločinstvu, postupati će upravitelj kotara po svom svojstvu kao javni tužilac prema propisima kaznenog postupka i prema uputstvu, što je za to izdano. Ako se prilikom pregledavanja prijave nadje, da nema djela koje se kazni po zakonu o zaštiti šumskog vlastništva, Ili da krivac nije poznat, zabaciti će se takva prijava, ako se ona ne tiče djela, za koje je sud nadležan. Ako je kažnjivost čina već zastarjela (§ 17.), neće se |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 511 — zametati kazneni postupak, nego će se postupati po predzadnjem rastavku § 50. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. To će isto vrijediti i onda, kad krivac medjutim umre ili kad se protiv njega s kog drugog razloga (predzadnji rastavak § 50.) ne može da zametne kazneni postupak. Kad se sumnja, da li je po srijedi kažnjivo djelo, počinjeno u erarnoj šumi a spomenuto u prvom odsjeku zakona o zaštiti šumskog vlasništva, valja odmah odrediti, da se izvidi što treba za objašnjenje, ne bi li se po mogućnosti spriječilo odgadjanje rasprava. To naročito vrijedi i za prijave, koje ne predaje šumski organ (oružništvo, financijska straža). U registru treba svaki put zabilježiti (i to u rubrici za primjedbe), da li su odredjeni izvidjaji ili je prijava zabačena ili sudu ustupljena ili je pako zametnut postupak po § 50. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. Naredjene izvidjaje treba voditi evidentno i u svako doba odrediti što treba, da se pospješe. Kad protiv istog krivca bude više prijava, voditi će se po pravilu u isto vrijeme kazneni postupak za sva ta kažnjiva djela i o tom izreći jedna konačna presuda. Takvu kumulaciju valja naznačiti u registru kod dotičnih prijava. Članak 2. Prijave o prestupcima u šumi koja nije erarna. Prijave o šumskim prestupcima, koji se učine u šumi privatnog lica ili neke općine, vakufa ili korporacije, treba isto tako sastavljati i pregledavati, kao što je spomennto u 1. članku. Ali pri tome valja paziti na ovo : 1. Prestupci, što su nabrojeni u §§ 18. i 19. naredbe od 17. decembra 1890., Gl. zak. br. 2. za 1891., o gospodarenju i šumsko-policajskom nadziranju privatnih šuma, nisu podvrženi postupku., koji propisuje zakon o zaštiti šumskog vlasništva, već s njima treba i dalje postupati po § 21. i si. te navedene naredbe. Za te delikte treba voditi naročiti registar (§ 68. zakona o zaštiti šumskog vlasništva). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 512 — 2. Isto se tako neće primjenjivati postupak po ovom zakonu, ako je okrivljeno lice kmet vlasnika šume, izuzevši slučaj § 15. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. 3. Paziti valja na to, da li je rnožda izmedju okrivljenog lica i vlasnika šume kakav spor o pravu poslužja u šumi. 4. Kad je u zakonu govor o ovlašteniku, |valja za takvoga smatrati samo onoga, čije se pravo osniva na javnom naslovu. Tim se ne misle ona poslužja, koja se osnivaju na privatno pravnom naslovu. Stoga se i ne može u takvom slučaju zametnuti postupak po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva, izuzimajući slučaj zlobne oštete (§ 4.) i slučaj § 15. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. Naročito se u tom slučaju ne može upotrijebiti § 3. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. Pod pogodbom, koja se spominje u § 3., ne smije se naime razumjeti pogodba, koja osniva pravo poslužja, već uglavljivanje stranaka, kojim se u red ju je način, kako će se izvršivati pravo poslužja (koristovanje), što je već osnovano na javnopravnom naslovu. Stoga valja u dosad navedenim slučajevima odrediti sve, što odgovara prilikama. U slučaju spora s vlasnikom šume o poslužju treba dakle sastaviti molbu, da se zametne postupak po § 4., tač. 3., si. a, naredbe od 17. decembra 1890., ili kad se radi o šumsko-policijskom prestupkn (§§ 18. i 19. iste naredbe), treba povesti postupak po toj citiranoj naredbi, dotično prema prilikama poučiti oštećenog, da o svom pravnom zahtjevu koji se osniva na privatno-pravnom naslovu, zametne postupak redovnim putem pravde, dotično agrarni spor propisanim putem. U posljednjem slučaju treba odrediti sve, što treba da se primi tužba.1 Kad se ne može zametnuti kazneni postupak po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva (predzadnji rastavak § 50.) a traži se rješenje zahtjeva o naknadi za štetu, postupati će se po zakonskoj odredbi, koja je baš citirana. Kad oštećeni uporno traži, da mu se primi kaznena prijava, valja ga poučiti, da mu se je slobodno pritužiti zemaljskoj vladi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 513 — Prljavu treba zabaciti, kad se već po njoj ili po izvidjanju vidi, da nema potrebnog predloga oštećenog o progonu delikta ili da oštećeni odustaje od progona. Članak 3. Šumski kazneni registri. Za šumske prestupke valja voditi tri različita registra, to : 1. kazneni registar za prestupke po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva, koji se počine u erarnoj šumi; 2. kazneni registar za prestupke po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva, koji se počine u privatnim šumama (privatna, vakufska, općinska šuma i t. d.); 3. kazneni registar za počinjene u privatnim šumama protiv propisa §§ 18. i 19. naredbe od 17. decembra 1890., Gl. zak. br. 2. za 189i., o gospodarenju i šumsko-policijskom nadziranju privatnih šuma. Te registre valja tačno voditi. Kad se kaznena prijava ne upiše u pravi registar, valja ju odmah čim se to opazi, prenijeti ubr praviisati. registar, a u nepravom ju s obzirom na taj prenos Člana k 4. Odredjivanje rasprave. Kaznene stvari, koje su po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva zrele za raspravljanje, treba pregledati i na pojedine raspravne dane tako rasporediti, da se sve prijave jednog šumskog organa po mogućnosti riješe u jednom danu. Pritom valja i na to paziti, da se za prisjednike na raspravama ne odredjuju lica, koja imadu u dotičnim općinama svoje prebivalište da se tako po mogućnosti spriječe slučajevi otklanjanja i isključivanja. Dan za raspravu treba tako odrediti, da okrivljeno lice, dobije poziv barem tri dana pred raspravu i da potvrda o dostavljanju (dostavnica) mogne stići kotarskom uredu prije ras |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 514 — pravnog dana. U hitnim slučajevima n. pr. kad okrivljeno lice ne prebiva u kotaru, može se rasprava držati i bez navedenog roka, ako se okrivljeno lice dovede ili nalazi u mjestu kotarskog ureda. Kao okrivljenog valja pozvati ne samo neposrednog činioca već i sukrivca, dionika i ono lice, od kog bi se moglo tražiti, da naknadi štetu (n. pr. drugi rastavak § 19. zakona o zaštiti šumskog vlasništva). Odredjivanje rasprave treba riješiti na prijavi ili na kom drugom spisu, koji njoj pripada, i to u konceptu, u kojem treba navesti predmet, dan rasprave, ime okrivljenog lica i svakog svjedoka, koga treba pozvati. Na pozivnici za okrivljeno lice treba naznačiti čin i upo zoriti ga na posljedice izostanka. Svakoj pozivnici valja priložiti valjano ispunjenu dostavnicu koju će dostavljač zajedno s potvrdom o dostavljanju povratiti kotarskom uredu. Članak 5. Obustavljanje kaznenog postupka. Kad krivac umre poslije odredjene rasprave, treba kazneni postupak obustaviti. Razumije se sobom, da to ne vrijedi, kad je više lica imalo dijela u kažnjivu činu. Kad se pozivnica ne može predati okrivljenom licu, mirovat će dalji kazneni postupak, dok se god to lice ne zateče. U 2. i 3. tački 10. članka naznačeno je, kako treba u takvim slučajevima postupati s naknadom za štetu. Članak 6. Rasprava. Prije raspravnog dana treba dotičnim spisima priložiti sve dostavnice. Strogo se treba držati propisa §§ 41.—45. zakona o zaštiti žumskog vlasništva, jer se inače na povredi tih propisa osniva ništavost postupka. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 515 — Raspravu treba tačno i iscrpljivo provesti, obzirući se vazda na sumarni karakter postupka. Zapisnik će o raspravi potpisivati predsjednik i perovodja, a treba ga po mogućnosti sastaviti već za rasprave. Okrivljenom licu treba predočiti sve tačke tužbe i od njega zahtijevati, da se izjavi o djelu i o šteti. Razloge, koje okrivljeno lice iznese, a koji isključuju kazan, treba zajedno s drugim prilikama obrane podvrći raspravi. Šumskom organu, koga treba pozvati na raspravu, ne pripada svojstvo tužioca ; njega šta više treba preslušati kao svjedoka ili vještaka. Od svakog, ko se na raspravi preslušava, treba zatražiti generalija: ime i prezime, ime oca, prebivalište, dob, vjeru i zanimanje, a od okrivljenog lica još i broj djece i izjavu o eventualnoj prijašnjoj kazni, a %ve to valja istaći u zapisniku. Raspravu treba tako voditi, da se pretresu svi momenti dokazivanja i sve prilike, koje su potrebne za kvalifikaciju djela. Treba se kloniti pretresanja, koja ne spadaju na stvar. Čim se postupak dovrši objaviti će to predsjednik odmah strankama i uputiti ih, da se ne udaljuju iz uredske zgrade dok se ne proglasi osuda. Kad za rasprave nastane sumnja, da je počinjeno zločinstvo treba raspravu prekinuti i postupati po dotičnom propisu 1. članka Dokle god se vodi postupak na krivičnom sudu, ne smije se za isto djelo nastaviti postupak po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva. Članak 7. Vijećanje i glasovanje. Vijećanje treba izvršiti u odsustvu okrivljenog, svjedoka i vještaka. Po opomeni, koja je zakonom propisana, treba da predsjednik razjasni prisjednicima važnost njihovog zvanja Prisjednike treba poučiti da za izvršivanje šumske kaznene pravde nije najvažnije to, da li je možda ovlaštenik prešao mjeru kori |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 516 štovanja, podijeljenog izmedju njega i države, već da su dužni nastojati, da se kazne oni štetočinci, koji nezakonitim diranjem samo da se domognu momentané koristi, smetaju normalno razvijanje šumske kulture, te nesavjesnim i neekonomskim postupkom dovode u opasnost održavanje šume, koja najviše treba težačkom gazdovanju, a time i najvažnije interese narodne privrede. Kad predsjednik tako pouči prisjednike, upravit će redom na njih pitanja, na koja treba da odgovore, i odredit će, da se o tom glasa. U ta pitanja ne ubrajaju se samo pitanja o pojedinim djelima okrivljenog lica, već i o subjektivnim momentima krivice, o namjeri krivca, o momentima kvalifikacije, koji su naročito u zakonu propisani, o razlozima, što isključuju kazan (n. pr. posljednji rastavak § 6.), zatim pitanje, da li se radi o momentu nemarnosti ili krivice, kako to zakon traži (n. pr. §§ 11. i 12.), ili o sukrivnji, dioništvu i t. d. Ta pitanja valja tako iscrpsti, da predsjednik dobije neku osnovu za odgovor na t. zv. pravno pitanje, t. j . da kvalifikuje čin po odredbama zakona o zaštiti šumskog vlasništva. Za svaki se zaključak traži apsolutna većina glasova. Kad se glasovi podijele na više od dva mišljenja tako, da ni za jedno mišljenje nema potrebne većine, pokušat će pvedsjednik, da dijeljenjem i ponavljanjem pitanja dobije apsolutnu većinu. Kad se ni tako ne može polučiti većina, treba glasove, koji su za krivca najnepovoljniji, pribrojiti najbliže povoljnijim glasovima, dok se tako ne postigne većina glasova. Kad krivca tereti više kažnjivih djela, morat će se o svakom pojedinom djelu zasebno zaključivati. Zaključci kolegija čine osnovu, po kojoj predsjednik kvalifikuje djelo. Rezultat vijećanja može se upisati u sami zapisnik, ako nije stvar tako komplicirana, da o vijećanju treba sastaviti naročiti zapisnik. Mišljenje prisjednika o visini kazni i o naknadi za štetu (2. rastavak § 50.) valja kratko zabilježiti u zapisniku. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 517 — Oglušna se osuda smije samo onda izreći, ako su stigle dotične potvrdjene dostavnice i ako bude ostalih uslova drugog rastavka § 41. Članak 8. Naknadjivanje štete u kaznenom postupku. U pravilu je okrivljeno lice samo onda dužno da naknadi štetu, kad je proglašeno krivim za šumski prestupak. No kad se za rasprave pokaže, da je djelo već zastarjelo ili da ima razloga, što isključuju kazan, a navedeni su u posljednjem rastavku § 6. ili u posljednjem rastavku §§ 11. i 12., i kad se stoga izreče rješavajuća osuda, valja, saslušavši prisjednike, presuditi o visini naknade za štetu, ako se iste nije oštećeni odrekao. Pri tom valja primjenjivati odredbe §§.-a 20.—26. Sto se tiče §. 23., valja još istaknuti, da je osnovno načelo kaznenog prava, da krivac ne smije imati koristi od nezakonitog djela. Ako se stoga od prodaje zaplijenjenih šumskih proizvoda dobije veća kupovina, nego što je po šumskoj taksi naknada za štetu, neće okrivljeno lice imati prava, da mu se izruči višak ; taj šta više pripada oštećenome. Članak 9. Presuda. Prije nego se presuda proglasi, valja ju pismeno sastaviti. Presuda treba da sadržaje izreku o krivici, visinu kazni, visinu naknade za štetu, dotično dužnosti, koje su okrivljenom licu nametnute po § 54. Što se tiče naknade za štetu, valja tačno navesti, kome ju treba dati. Kad se nezakonito prisvojeni šumski proizvodi vrate oštećenom, valja to, ako treba, istaknuti u presudi, te ujedno izreći dužnost, da se eventualno naknadi samo toliko, koliko još nije vraćanjem podmireno. Ako se ne povrate prisvojeni šumski proizvodi, koji se zaplijene, treba u presudi navesti svu naknadu za štetu, što se izračuna po zakonu o zaštiti šamskog vlasništva, te izreći, da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 518 — će se zaplijenjeni šumski proizvodi prodati u korist oštećenog, a kupovina upotrijebiti za pokriće naknade za štetu. Predsjednik treba da se uvjeri, da li je okrivljeno lice razumjelo sve tačke presude. Poučavanje o pravnim lijekovima, što je zakonom propisano, treba savjesno izvršiti. Pri tom valja paziti na to, da protiv onog, što je u prvoj instanciji stvarno utvrdjeno, nije dopušten pravni lijek. U ostalom se upućuje na odredbe §§-a 53.—56. Kad se radi o prizivu, valja dotične spise bez meritornog izvođenja poslati ravno zemaljskoj vladi, priloživši im dokaze o tome, da je pravni lijek na vrijeme predan. Članak 10. Kako se postupa bez kaznenog postupka sa zahtjevima, da se naknadi šteta. Po § 52. ne može se tražiti naknada za šumsku štetu redovnom parnicom, osim ako je šteta uzrokovana zločinstvom (posljednji rastavak § 50.) ili prekoračivanjem prava kojeg suvlasnika ili kontrahenta (pogodbe o šumskoj sječi) ili pako prekoračivanjem prava ovlaštenika, koji svoje pravo poslužja osniva na privatno-pravnom naslovu. No može se dogoditi, da je u šumi počinjena šteta a ne može se zametnuti kazneni postupak po zakonu o zaštiti šumskog vlasništva. U takom slučaju treba da oštećeni preda svoj zahtjev kotarskom uredu pismeno ili usmeno u zapisnik. Kotarski će ured zatim u administrativnom postupku poslije dovršene rasprave odlučiti presudom, protiv koje se mogu stranke po §§ 54.—5^. zakona o zaštiti šumskog vlasništva prizvati na zemaljsku vladu. Slučajevi u kojima se o naknadi za štetu odlučuje po smislu naprijed spomenutog propisa bez kaznenog postupka, jesu poimence ovo: 1. Kad kažnjivost prestane zastarom (§ 17.), ali još nije zastarjelo pravo na naknadu za štetu ; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 519 — 2. kad krivac umre prije, nego što se zametne postupak ili doduše za trajanja postupka ali prije presude; u takvom slučaju treba podići tužbu protiv ostavine ili nasljednika ; 3. kad krivac pobjegne ili se drukčije ukloni kaznenom progonu, a ostavi ovdje imanje, iz kojeg bi se mogla šteta namiriti; u takvom će se slučaju provesti postupak protiv kuratora, koga treba imenovati; 4. kad krivac sam nema vlastitog imanja, može se tužba podići protiv onog lica dotično protiv kućnog starješine one porodične zajednice, koja je imala koristi od šumskih proizvoda što su nezakonito prisvojeni, a tako i onda, kad se krivac ne može pozvati na odgovornost radi maloljetnosti ili koje duševne bolesti (§§ 50. i 52. zakona o zaštiti šumskog vlasništva), 5. u slučaju posljednjeg rastavka § 19., kad je gospodar maloljetnog krivca dužan da naknadi štetu; 6. kad su po srijedi razlozi za isključivanje kazni po posljednjem rastavku § 6. i §§.11; i 12., posljednji rastavak, i kad su ti razlozi već unaprijed po navodima oštećenog tako dokazani, da ih ne treba istom dokazivati kaznenim postupkom. To će isto vrijediti, kad se već po kazivanju stranaka vidi, da su šumski proizvodi samo zabludom prisvojeni u tudjoj šumi. Da se spriječe nesporazumljenja, primjećuje se napokon, da postupak o zahtjevima, da se naknadi šteta počinjena u šumsko-policijskim prestupcima (§§ 18. i 19. naredbe od 17. decembra 1890., Gl. zak. br. 2. za 1891,, o gospodarenju i šumsko-policijskom nadziranju privatnih šuma), valja provesti po §§ 21. i 23. spomenute naredbe, kako je to istaknuto i u §-u 68. zakona o zaštiti šumskog vlasništva. Članak 11. O vršno naplaćivanje presudjene naknade za štetu. Presudjena naknada za štetu naplatiti će se administrativnom ovrhom na osnovi pravomoćne osude u roku, koji je zakonom odredjen za zastaru (§ 57.), i to. kad se ne radi o erarnoj šumi, samo na molbu oštećenog, koji će ju predati uredu, što |
| ŠUMARSKI LIST 12/1913 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 520 — je izrekao presudu u I. instanciji. Oštećeni treba da molbi priloži otpravak presude, ako mu je dostavljen. Za erar će se naknada za štetu zajedno s ovršnim troškovima naplatiti ureda radi. Članak 12. Završnje primjedbe. Propis posljednjeg rastavka § 30. zakona o zaštiti šumskog vlasništva primjenjivat će se samo,kad vlasnik stoke stalno prebiva u tudjem kotaru ili izvan zemaljskih granica. Kad u šumi nastane požar, izmjenjivat će se svaka 24 sata ona lica, koja se po § 64. prizovu, da gase požar. Članak 18. Zaplijenjeni šumski proizvodi iz erarne šume smiju se prodati samo onda, kad je to izrečeno u osudi, koja je stala na snagu. Kad se zaplijene šumski proizvodi, koji su nezakonito prisvojeni u erarnoj šumi, a protiv krivca se ne može provesti ni kazneni postupak ni postupak po § 50. zakona o zaštiti šumskog vlasništva (n. pr. kad je krivac nepoznat), odredit će kotarski ured prodaju takvih šumskih proizvoda. Prodaja se izvršuje javnom dražbom, o kojoj treba sastaviti zapisnik. Izmedju odredjivanja javne dražbe, koju treba objaviti po mjesnom običaju, i ročišta dražbe valja da prodje najmanje 8 dana. Praktična uporaba progresivno padajućega prirasta. Napisao N. Pleša-Kosinjković, šumar. (Svršetak). Prema tomu bi koncem godine 1900. iznašala drvna gro mada progresivno padajućega prirasta : S = (a + x) y ili sa ( 29-1] 20 _ substituiranjem odnosnih olina : »29-1 + —~. „ |