DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 9 <-- 9 --> PDF |
461 t)a se tome doskoči držimo, da bi se grafikon mogao zgodno rastaviti u dvije pole: jednu za duljine do 60 jedinica, a drugu za one od 40 do 100 jedinica. Dakle umjesto jednog trokuta A E O valjalo bi sačiniti dva trokuta A B C i A1 B1 C1 (Vidi crtež), uslijed čega bi posve otpala površina BDE^E, koja je i onako nepotrebna, jer leži izvan dohvata najskranje redukcione linije. Takovom rastavom grafikona u dvije pole, smanjila bi se površina sa prvotnih 50 plošnih jedinica na 2X 18 = 36 takovih jedinica. Nastala bi dakle prištednja na površini od 28%. Tim bi grafikon postao za praksu podesnijim, jer bi se pojedine pole — naročito ona za duljine ispod 60 jedinica — mogle izgraditi u većem mjerilu 1:200. Grafikon bi time postao čitljiviji a format bi mu ostao u granicama prikladnosti. Važnije ustanove iz zakonskog čl. : LXV: 1912. ugarsko-hrvatskog sabora, o obskrbi državnih namještenika, kao i njihovih udova i sirotčadi, koji je dne 1. siječnja 1913. stupio na snagu. (»Protegnut na činovnike krajiških imovnih občina, te njihove udove i sirotčadi, naredbom kr. zem. vlade odjela za unutarnje poslove, od 17. kolovoza 1913. broj 19.479.:) Pripomenak: Protegnućem gornjeg zak. članka naredbom kr. zem. vlade od 17. kolovoza 1913. broj 19.479 i na činovnike krajiških imovnih občina, njihove udove i sirote, pobudio se je živi interes medju činovničtvom imovnih občina da saznadu sadržaj istoga, pak su me njekoji ponukali, da objelodanim njegove važnije ustanove u Šumarskom Listu kao družtvenom glasilu, da tako bude pružena prilika svakomu članu S. L. upoznati se sa njima. Istina je, da su njekoje hrvatske novine a i činovnički vjestnik kadkada donijele njekoje izvadke, no ovi su širom razštrkani, da ne mogu služiti za orijentaciju i porabu pojedincu. Odazivajući se tako njihovoj želji, a nastojeći poslužiti i ostalom činovničtvu imovnih obćina, pribrao sam sve važnije |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 452 — ustanove, davši im smisao u duhu hrvatskoga jezika. Namjerice nisam se držao robskog prijevoda sa madjarskoga na hrvatski jezik, jer bi u koje čemu bio težko razumljiv, a izostavio sam sve, što je suvišno za one, kojima je namijenjeno. Nije ovo dakle savršeni prijevod sa madjarskog na hrvatski jezik, već jezgra njegova, poredana po §§. kako je u izvorniku složena, kojom će se svaki u slučaju potrebe moći poslužiti. Obćenite ustanove. §. 1. Ako postoje ovim zakonom zahtijevani uvijeti, mogu u njem normirane obskrbe zahtijevati činovnici postavljeni uz stalnu godišnju plaću na mjestima zakonom sistemiziranima, a po njima njihove udove i sirotčad. §. 5. Osobe koje su namještene pod uvijetom odkaza i izričito samo na stanovito vrijeme ili do dovršenja koje radnje, ili su im beriva posebnim ugovorom ustanovljena, ne mogu za sebe niti za svoju udovu i sirotčad zahtijevati obskrbu normiranu ovim zakonom. § 6. Pravo na obskrbu gubi onaj, tko izgubi ugarsko državljanstvo, ili se dragovoljno odrekne svoje službe, pa i onaj koji bude sudjen na gubitak slobode (»zatvor«) radi kažnjiva čina, koji bude pravomoćnim karnostnim zaključkom odpusten iz službe. Od ovakovih ne mogu zahtijevati obskrbu niti njihove udove ni sirote. §. 7. Nastane li slučaj, da osoba u §. 6. navedena, iza prestanka službe postane nesposobna za privredu, tada se može u obzira vrijednim slučajevima dozvoliti činovniku, odnosno njegovoj udovi i sirotčadi primjerena, pače iznimice i u cijelom iznosu odgovarajuća obskrba, koja bi pripadala u smislu ovoga zakona. §. 8. Obskrba traje doživotno, a može se zahtiljevati i odpravnina jednom za vazda, što ovisi o u službu uračunivom vremenu. §. 9. Temelj odmjerenju stalne obskrbe ili odpravnine, jest |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 453 — uračunivo službeno vrijeme i u aktivnoj službi najzad uživana plaća i doplatak koji ima narav plaće. (§ 23.) §. 10. Službeno vrijeme, u privremenom i stalnom namještenju probavljeno, računa se od nastupa aktivne službe neprekidno do konca onog mjeseca, kada bude pismeno obaviješten da je riješen službe i bude mu priobćena obskrba. (vidi §. 12. i 13-sti.). Ne može li se ustanoviti dan nastupa, tada se službovno vrijeme računa od dana položene prve službovne prisege. §.11. Činovnicima, koji sa akademskom naobrazbom nastupe službu, računa se svakih podpunih u aktivnoj službi probavljenih 7 mjeseci za 8 tako, da nakon 35-godišnjeg službovanja imadu pravo na podpunu mirovinu. Bez akademske naobrazbe stiču činovnici podpunu mirovinu nakon 40 godišnjeg podpunog službovanja. §. 12. Umre li činovnik u onom mjesecu, kada bude riješen službe, pa makar mu o tom ubavijest i prije uručena bude, tada se smatra, kao da je u aktivnoj službi umro. (Ovo osobito vrijedi za pogrebninu, koja u tom slučaju pripada u iznosu tromjesečne plaće uživane u aktivnoj službi). §. 13. Vrijeme probavljeno u svojstvu vježbenika ili vježb. kandidata, bez uživanja pripomoći, uračunivo je u mirovinu, ako neposredno iza tog vremena slijedi stalno namještenje s pravom na mirovinu. Isto to vrijedi i za onakve osobe u §. 5. spomenute osim one, uz poseban ugovor namještene. §. 14. Činovnicima, koji su prije svog naimenovanja bili dnevničari, računa se u dnevničarskom svojstvu neprekidno probavljeno vrijeme, dva mjeseca za jedan, no tako, da se za vrijeme probavljeno prije 1. siječnja 1898. može najviše do 5 godina uračunati. §. 18. Prelaz iz jedne službe u drugu, ako ne premašuje 30 dana, ne smatra se prekinućem službe. §. 20. Izvišci službovnih godina, premašujući 6 mjeseci, računaju se za cijelu godinu, dok se vrijeme od 6 mjeseci i manje, ne uzima u obzir. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 454 § . 21. U ratu i sužanjstvu probavljeno vrijeme računa se dvostruko. §. 27. Stanarinska mirovina izplačuje se u unaprednim, četvrt godišnjim obrocima, počam od prvog dana prvog mjeseca one koledarske četvrti, koja slijedi iza dana nastupa prava na obskrbu, a mirovina u unaprednim mjesečnim obrocima počam od dana obustave plaće od aktivne službe. (Razumije se, da ova ustanova za stanarinsku mirovinu može vrijediti, gdje se stanarina aktivnim činovnicima u unaprednim, četvrt godišnjim obrocima izplačuje, dok kod onih, koji stanarinu u mjesečnim obrocima primaju, valja stanarinsku mirovinu doznačiti istim danom, kojim i mirovinu.) §. 30. Aktivni činovnici, uživajući plaću bez obzira na privremeno ili stalno svojstvo, dužni su za vrijeme aktivne službe od svojih, u mirovini uračunivih beriva, l1!« % ptaćati kao prinos za mirovinu, ali ne dulje od 35 god. No i preko 35. godina službovanja dužni su navršiti službovno vrijeme, koje im daje pravo ne mirovinu jednaku uračunivu berivu. Prinosi se plaćaju u mjesečnim obrocima. Dok se plaća službena taksa (Vidi §. 7. zakona od 11. srpnja 1881. o im. občinama) ne plaća se ovaj lVs% prinosa. (Za činovnike krajiš. im. obćina plaćaju i imovne obćine 10% od plaća u mirov, zakladu, dok ove aktivnom proglašena ne bude). Ustanove o obskrbi. §. 31. Činovnik, definitivno namješten, može tražiti umirovljenje nakon 5 godišnjeg službovanja, ako pri nastupu službe nije navršio četrdesetu godinu života; nakon 10 god. službovanja, pako može tražiti činovnik u privremenom svojstvu kao i onaj koji je prije nastupa službe prešao četrdeset godina života, ali trpi na takovoj tjelesnoj ili dušenoj mani koja ga čini za službu nesposobnim. Inače može činovnik zamoliti umirovljenje ako je navršio službovno vrijeme, koje mu daje pravo na podpunu mirovinu, ili kada navrši 60. god. života. Ureda radi može se umiroviti bolestni činovnik koji je |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 455 — postao za službu nesposoban ili ako je navršio 65. god. života Kazne radi ne može se nitko umiroviti. §. 32. Postane li činovnik nesposoban za službu uslijed tjelesne ili duševne mane, pa to dokaže svjedočbom javno oblastnog rječnika, tada može zamoliti umirovljenje, no vrhovna vlast može odrediti Ijcčničku nadpregledbu. Takav bolesni činovnik može izbivati izvan aktivne službe podpunu jednu godinu dana, a da mu se ista ne smatra prekinućem službe, već mu se kod odmjerenja mirovine u račun uzeti mora. U ovu godinu dana uračunava se vrijeme trajanja bolesti i vrijeme probavljeno na dopustu radi oporavka. No ako činovnik oporaviv se nastupi službu, te barem šest mjeseci od ove godine proboravi u aktivnoj službi, tada se ovo izvan službe probavljeno vrijeme ne moše uzeti kod proračunavanja jedne godine što ju činovnik radi bolesti i oporavka izvan službe proboraviti može. §. 37. Kao temelj odmjerenju mirovine služi u aktivnoj službi najzad uživana plaća i doplatak, koji je uračuniv u mirovinu. Visina mirovine odmjeruje se za vrijeme preko pet do deset godina službovanja sa 40°/0 spomenutih beriva, a preko 10 do uključivo 40 godina za svaku godinu po 2%. Prekobrojne godine ne računaju se u mirovinu. Najmanja činovnička mirovina iznosi 800 K a najviša 16.000 K. §. 38. Činovnik, koji ima pravo na mirovinu, stiče pravo i na mirovinsku stanarinu, koja se odmjeruje po visini mirovine (§. 37.) a iznosi: od mirovine iznoseće 800 K sa 200 K » » preko 800 » do 1000 K . . sa 240 » » » 1000 » do 1200 K . . sa 280 » > » 1200 » do 1400 K . . sa 320 » » »» » , » „ , » 1400 » 1600 » 1800 » do do do 1600 1800 2000 KKK . . . . . . sa sa sa 360 400 440 » » n » » » 2000 » do 2200 K . . sa 480 » » > » 2200 » do 2400 K . . sa 520 » » , » 2400 . do 2600 K . . sa 560 » |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 456 — od mirovine iznoseće 2600 » do 2800 K sa 600 » preko 2800 » do 8000 K . sa 640 » » » » 3000 » do 3400 K . sa 680 » » » 3400 » do 3800 K sa 720 » 3800 » do 4200 K sa 760 » »´ 4200 » do 4600 K sa 8()0 » 4600 » do 5000 K sa 840 » » 5000 » do 5400 K sa 880 » » » » 5400 » do 5800 K sa 920 » » » » 5800 > do 6200 K sa 960 » » » » 6200 » do ,6600 K sa 1000 » » » » 6600 » do 7000 K sa 1040 » » » » 7000 » do 8000 K sa 1120 » ili u kratko rečeno : od 800 K mirovine dobiva i se 200 K stana rinske mirovine a od 800 K dalje do uključi ivo 3000 K miro vine pripada od svakih daljnjih 200 K po 40 K u ime stan. mirovine; preko iznosa od 3000 K pa do uključivo 7000 K od svakih 400 K mirovine pripada 40 K mir. stanarine" napokon od 8000 K pa do 13.000 K od svakih 1000 K mirovine pripada 80 K mir. stanarine.:) Mirovina i stanarinska mirovina ne smiju premašiti ukupnu svotu uračunivog beriva i stanarine, koje je činovnik u aktivnoj službi najzad uživao. Od mirovine i mir. stanarine plaća se dohodarina. §. 42. Ako činovnik, prije no što navrši najmanje službovno vrijeme, u službi ili povodom vršenja službe nastrada i za daljnje vršenje službe nesposoban postane, stiče pravo na mirovinu. Nastrada li prije navršenoga pet god. službovanja, pripada mu mirovina za podpunih 5 godina; nastrada li iza pet do deset godina, pripada mu mirovina kao da je služio podpunih 10 godina, no ova u potonjem slučaju može putem milosti biti i veća pače do iznosa najzad uživanih uračunivih beuiva. §. 43. Mirovina i stanarinska mirovina može se odkupiti. Ustanovljenje visine odkupnine ovisi o svijedočbi javno oblastnog rječnika i izkazanoj dobi, što ju ovaj označi, da ju molitelj do |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 457 živiti može, no ipak ne može premašiti dvostruki iznos uračunivih beriva, koje je služilo za temelj odmjerenju mirovine što ju je dotičnik uživao. §. 44. Mirovinu, stanarinsku mirovinu i obskrbu valja obustaviti, kada umirovljenik izgubi ugarsko državljanstvo; predje u službu strane države; ako bude osudjen na gubitak službe ili na zatvor, s kojim je skopčan gubitak službe; ako bez dozvole boravi izvan granica austro-ugar. monarhije, ako privremeno umirovljeni bude pozvan natrag u aktivnu službu pa se pozivu ne odazoze ili ako umre. §. 48. Odpravnina doznačuje se za službovanje do 5 godina u iznosu jednogodišnjih, a preko 5 do 10 godina u iznosu dvogodišnjih najzad uživanih uračunivih beriva. Obskrbe za udove i sirote. §. 51. Činovnička udova ima pravo na mirovinu ako joj je suprug navršio službovno vrijeme u §. 31. ustanovljeno, ili ako je preminuo u stanju mira i to u slijedećim slučajevima; a) ako je sa suprugom stupila u brak za vrijeme službe ili prije toga; b) ako na dan ženitbe nije suprug bio stariji od 57 godina života; c) ako je brak sklopljen barem 3 mjeseca prije muževe smrti, a izpod 3 mjeseca samo tada, ako je iz braka poteklo dijete ili povodom braka njihovo dijete pozakonjeno, ili ako je smrt muževu prouzročila akutna bolest, koja je nastala poslije braka; d) ako je udova u vrijeme smrti sa suprugom u zajednici živila, te ako je ugar. državljanka (§. 52.). e) ako je brak sklopljen poslije navršenih 57 godina dobe muževe, ali su barem tri godine u braku zajedno živili i dijete imali, ili ako je njihovim brakom njihovo dijete pozakonjeno. f) ako udova do zadnjeg časa sa mužem njenom nekrivnjom nije u zajednici živila, te ako je ćudoredna, g) ako je s mužem brak pravomoćno razriješen, ali iz sudbene odluke proizlazi, da je razstava nastala muževom krivnjom, pa ako je ovaj bio obvezan na plaćanje alimentacije. §. 52. Udova može tražiti mirovinu ako njen suprug i nije |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 458 — postigao u §. 31. i 41. odredjenu službovnu dobu, ali ako vjerodostojno dokaže, da je suprug u vršenju službe život izgubio. Ovdje se ne pravi razlika izmedju privremeno i stalno namještenih postradalih činovnika. §. 53. Mirovine činovničkim udovama odmjeruju se od zadnjih u aktivnoj službi uživanih uračunivih muževih beriva (plaće i doplatka koji ima narav plaće) i to po slijedećem ključu : od 1000 do 1200 K uračunivih beriva pripada 600 K mirovine preko 1200 do 1400 K » » » 800 » 1400 do 1800 K » » » 1000 » » 1800 do 2400 K » » » 1200 » » 2400 do 3000 K » » » 1400 » » 3000 do 3600 K » » » 1600 » » 3600 do 4200 K » » » 1S00 » » 4200 do 4800 K » » 2000 » » 4800 do 5400 K » » » 2200 » 5400 do 6000 K » » 2400 » 6000 do 6600 K » » » 2600 » » 6600 do 7200 K » » » 2800 » 7200 do 8000 K » » » 3000 » » 8000 do 8800 K » » » 3200 » » 8800 do 9600 K » » » 3400 > » 9600 do 10400 K » » 3600 » > 10400 do 12000 K » » » 4200 » » 12000 do 14000 K » » » 4800 » » 14000 do 16000 K » » » 5400 » » 16000 » 6000 „ » Ako prema gornjem ključu iznosi udovičina mirovina manje od polovice mužu pripadajuće mirovine, tada se ova razlika ima udovičinoj mirovini dobrojiti, no ne smije premašiti 8000 K. Udove umirovljene po ustarfovi §. 55. ne imadu pravo na ovu razliku. §. 55. Udove činovnika, koji nisu navršili u §. 31. i 41. ustanovljeno najmanje službovno vrijeme, mogu dobiti mirovinu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 459 ako je suprug u službi ili povodom službe poginuo ili nastradao, pak da je uslijed toga u vremenu od jedne godine umro. §. 57. Udova ima pravo na odkup mirovine u najvišem iznosu dvogodišnje mirovine. §. 58. Odkupiti može udova mirovinu ako se ponovno uda i to u roku od jedne godine dana. Iza toga roka ne može se mirovina odkupiti, ali se valja istu računati za slučaj ponovnog obudovljenja ili do dana pravomoćnosti sudbene odluke, kojom se ponovni ovaj brak razriješenim proglašuje. Ako udova stekne pravo na mirovinu i ponovnom udajom, to u slučaju obudovljenja ima ali pravo samo na jednu mirovinu koja je za nju povoljnija. §. 61. Udove, kojih suprug nije navršio najmanju propisanu dobu, imadu pravo tražiti odpravninu u iznosu jedne četvrtine jednogodišnjeg iznosa, što ga je suprug u aktivnoj službi najzad uživao. §. 62. Zakonitim brakom, te za vrijeme aktivne službe ili poslije navršenja službovnog vremena u §. 31. odredjenom rodjena ili kraljevom milošću pozakonjena djeca, imadu pravo na obskrbu, odnosno uzgojni prinos, do postignuća u §. 68. ustanovljene dobe. Na uzgojni prinos imadu pravo i djeca, kojih otac nije u §. 31. odredjeno službovno vrijeme postigao, ali je u vršenju službe ili inim kojim vanrednim načinom život izgubio ili takovu ozledu zadobio, koja je u vremenu od jedne godine dana prouzročila njegovu smrt. Djeca, kojih roditeljski brak ma čijom krivnjom razriješen bude i ona, koja su rodjena u roku od 10 mjeseci iza prestanka braka ili smrti otca, imadu pravo na uzgojni prinos. Okolnost, što je otac počinio samoubojstvo, te da li je djete rodjeno za vrijeme aktivnog službovanja ili u mirovini, ne mijenja ništa na pravu uzgojnog prinosa. §. 64. Uzgojni prinos iznosi Ve od iznosa materine mirovine za svako dijete. §. 67. Sirote bez roditelja ako ih ima preko dvoje, do |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 460 — bivaju poldrugi, a do dvoje dvostruki iznos uzgojnog prinosa ustanovljenog u §. 64. za jedno dijete. Djeca, uživajuca obični uzgojni prinos, ako postanu sirote, mogu tražiti povišenje do jedan i pol, odnosno dvostrukog iznosa. §. 68. Pravo na uzgojni prinos traje do navršene 24, gogine života, odnosno do njihove obskrbe, ako takova prije nastupi. Previšnjim riješenjem od 4, travnja 1913. blagoizvolilo je Njegovo ces. i kralj. Apostolsko Veličanstvo najmilostivije dozvoliti, da se onoj sirotčadi, kojoj je odmjeren uzgojni prinos na temelju zak. član. XI. 1885. i ovaj obustavljen iza 31. prosinca 1912. što su §, 41. ovoga zakona ustanovljenu normalnu dobu — ženske 16 a mužki 18 godina — navršili, i na dalje izplačuje u ne promjenjenom iznosu, do navršenja normalne dobe od 24. god. uvjetovane u §. 68. z. čl. LXV. 1912. odnosno do eventualne ranije obskrbe, ili do svršetka nauka. Obustavljeni uzgojni prinosi 1. siječnja 1913. ili kasnije, imadu se takovoj sirotčadi opet u tečaj staviti danom obustave i naknadno izplatiti ; te dalje postupati kao da jim je uzgojni prinos odmjeren po z. čl. LXV. 1912 Ova se blagodat ne može protegnuti na onu sirotčad, kojima je uzgojni prinos obustavljen prije 31. prosinca 1912. radi postignuća normalne dobe. (Iz okružnice ministarstva od 21. ožujka 1913. br. 418/P. M. i od 17. travnja 1913. br. 1556./P. M ). §. 71. Sirotčad bez oca ili bez matere odnosno bez roditelja smatraju se obskrbljenima : 1) ako poluče namještenje u javnoj ili privatnoj službi skopčanoj sa berivom u novcu ili u naravi iznosećim barem 600 K godišnje, no ako je uzgojni prinos sirotčeta veći od 600 K, tada se smatra obskrbljenim samo onda, ako su beriva ravna uzgojnom prinosu; 2) ako sirotče budi kojim inim načinom, bilo po kom obskrbljeno bude, koja je obskrba ravna njegovoj uživanoj obskrbi, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 461 a da na ista ne mora davati protučinitbe, ili tjera samostalan obrt ili ino zanimanje od kojeg dobiva godišnji dohodak ravan obskrbi. Iznimku čini, ako postigne obskrbu proizviruću iz obiteljskog dohodka (n. pr. : iz obiteljskih štipendijalnih zaklada zapisa i si.) jer ovim ne utrnjuje pravo i na dalnje uživanje uzgojnog prmosa. §. 72. Iza činovnika mrtvoga, koji nije doslužio propisano vrijeme, koje daje pravo na mirovinu, preostala sirotčad i takova djeca koja su ravna sirotčadi bez roditelja, imadu pravo na odpravninu u iznosu jedne četvrtine od najzad u aktivnoj službi uračunivih i uživanih otčevih beriva. §. 73. Ukupna svota udovičke mirovine i uzgojnih prinosa u aktivnoj službi preminulog činovnika, ne može iznositi više od zadnjih uživanih uračunivih beriva, a ukupna svota udovičine mirovine i uzgojnih prinosa u mirovini preminulog činovnika, ne može iznositi više nego li je činovnik uživao mirovinu i mirovinsku stanarinu. Eventualni višak ima se na uštrb uzgojnog prinosa razmjerno sniziti do visine zadnjih otčevih uračunivih beriva odnosno mirovine. Umre li koje dijete, tada se ima uzgojni prinos razmjerno povisiti u stegama §§. 64, 65, 66 i 67. Iznosi li ukupna mirovina sa uzgojnim prinosima udove činovnika koji je u aktivnoj službi umro, odnosno ukupna svota uzgojnih prinosa sirotčadi bez roditelja, manje od iznosa uračunivih beriva što ih je činovnik najzad uživao, tada se ova razlika imade za tri mjeseca, koji slijede iza smrti činovnika pribrojiti mirovini udove, odnosno uzgojnom prinosu sirotčadi i na izplatu doznačiti. §. 75. Molbe za mirovinu i uzgojni prinos valja podnijeti u roku od jedne godine dana iza smrti činovnika, jer se po izmaku ovoga roka ovo stavlja u tečaj od onog prvog dana u mjesecu, koji slijedi iza podnesene molbe. §. 76. Bez otca ili roditelja ostalom djetetu činovnika, koje je doduše postiglo 24, godinu života, ako je posvema nesposobno za rad i privredu, a uz to je kljasto ili je takav bolestnik, koji iziskuje trajnu njegu, koja mnogo stoji, pa ako to imućtvene |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 462 — prilike opravdavaju, može se putem milosti izhoditi životnu rentu, koja ne može nadmašiti već uživani uzgojni prinos, ne može odkupiti, a podvržen je platežu dohodarine. Pogrebnina. §. 77. Iza svakog, bud u aktivnoj službi ili u mirovini preminuloga činovnika, pripada pogrebni prinos onima koji su skrbili za liječenje i pogreb i to bez obzira na u službi probavljeno vrijeme. §. 78. Temelj pogrebnom prinosu jest najzad uživano uračunivo berivo, što ga je činovnik u aktivnoj službi imao, te iznosi : od 800 K godišnjih urač beriva . . 200 K pogrebnine preko 800 do 1200 K » » . . . 300 K » 1200 do 1600 K » . . 400 K » 1600 do 2000 K » ». . . 500 K » 2000 do 3000 K » . . 600 K » 3000 do 4000 K » . . 700 K » 4000 do 5000 K » » . . . 800 K » 5000 do 6000 K > . . 1000 K „ 6000 do 8000 K „ . 1200 K , 8000 do 12000 K ., „ . . . 1400 K , 12000 „ , . . . 1600 K Prelazne ustanove. §. 80. Ustanove ovoga zakona, u koliko se odnose na proračunavanje službovnog vremena i ustanovljenje obskrba, imadu pravnu moć počam od i. siječnja 1912. §.81 . Mirovine udovicama prije 1. siječnja 1912. umrlih činovnika, povisuju se za 20 % počam od dana, kada ovaj zakon stupi na snagu, ako udova u roku od jedne godine dana povišenje zamoli. Po izmaku ovoga vremena dozvoliti će se povišenje mirovine od 1. dana slijedećeg mjeseca iza podnesene molbe. Povišenje mirovine ne upliva na uzgojni prinos. §. 85. Od dana, kada ovaj zakon na snagu stupi, dužni su svi aktivni činovnici u §. 30. ustanovljeni prinos od 1´/89/. za mirovinu plaćati. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 463 Činovnici krajiških imovnih obćina obvezani su gornji prinos plaćati počam od 1. rujna 1913. i to u smislu naredbe kr. zem. vlade odjela unutarnjeg od 17/8 1913. broj 19.479). Zaključne ustanove. §. 115. Poprečno manje odmjerena obskrba ima se na ne biljegovanu molbu oštećenog naknadno preobreditl i razlika naknadno izplatiti, ako se izpravak zamoli u roku od tri godine dana računajući od dana odmjerenja mirovine pa do dana podnešenja molbe. Pogrešno više odredjena obskrba ima se odmah, kada za to oblast sazna, razmjerno sniziti, no obskrbljeni u dobroj vjeri primljenn veću obskrbu nije dužan povratiti. §. 116. Glede vodjenja ovrhe na obskrbu vrijede obćeniti propisi ovršnog postupnika no stom pripomenom, da i stanarinska mirovina dolazi pod isto razmatranje kao i obskrba. Pogrebni prinos može se podvrći do 7. za troškove lječenja, a do .1% za pogrebne troškove. Državne tražbine pred privatnima dolaze na prvo mjesto, osim onih potječućih, iz danog predujma na plaću, ako je privatna osoba stekla založno pravo prije onog dana kada je činovniku predujam na plaću izplaćen. §. 117. Ne podignjena stalna obskrba više od jedne godine dana obustavlja se privremeno, pa se samo na molbu ovlaštenika može ponovno na izplatu doznačiti — po onoj oblasti koja je ovlaštena u predmetu doznačivanja obskrba odlučivati. Ako li stalna obskrba više od tri godine, a tako i ona koja je bila doznačena, jednom za vazda više od jedne godine dana nije bila podizana, računajući od vremena uručenja ubavijesti o doznaci, propada za prošlost i budućnost, te se na nikoji način ne može više na izplatu doznačiti. §. 119. Za troškove liječenja umirovljenog činovnika u kojoj zemaljskoj ili javnoj bolnici (lječilištu) može se pod ovrhu uzeti samo onaj višak mirovine i stanarinske mirovine, koji premašuje iznos udovičine mirovine sa uzgojnim prinosom, koji bi joj pripadao po muževoj smrti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 461 - Sva preporna pitanja glede pripadnosti obskrbe za činovnike krajiš. im. občina vlastna je riješavati kr. hrv, si. dalm. zen vlada, odjel za unut. poslove. Ovim zakonom ne mijenja se ustanova §-7. zakona od 16. srpnja 1881. kojim se razjašnjuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim občinama, po kojoj se i u napredak doprinos u zajedničku mirovinsku zakladu činovnika krajiških imovnih občina uplaćivati mora i to kod prvog namještenja u iznosu Vs od ostatka plaće preostavše po odbitku 600 K a kod svakog promaknuća u iznosu od Vs od povišene plaće. No dok se uplaćuje ova službovna odredbina, koja se može u 12 jednakih mjesečnih obroka uplatiti, ne plaća se IV/o prinosa ustanovljenog u §. 30. napred navedenog zakona. Uplata prinosa sa 172% obustavlja se danom kada činovnik prestane aktivno službovati; na dalje: ako bude suspendiran od službe i plaće, no ako mu se pridržana beriva nakon suspenzije naknadno doznače, tada mora od istih takodjer i7*% prinosa za mirovinu uplatiti; ako je bio na dopustu uz obustave plaće; ako je navršio trideset pet godišnje službovanje, no duž m je u smislu §. 30. i na dalje plaćati onaj činovnik koji sa 35 godišnjim službovanjem stiče podpunu mirovinu ravnu iznosu njegovih uračunivih beriva. (Ovdje se razumijevaju činovnici sa akademskom naobrazbom, koji moraju 17Š% plaćati za prekobrojne godine, dok se činovnici bez akad. naobrazbe po navršenju 35 god. službovanja riješavaju daljnjeg uplaćivanja). Prinosi za mirovinu imadu se odbiti od temelja dohodarine. O poznavanju otrovnih gljiva. Uvaženi biolog dr. W. Migula, profesor šumarske akademije u Eisenach-u, od kojega poznajemo čitav niz izvrsnih radova na polju biljne biologije, napisao je nedavno malu priručnu knjižicu »Praktisches Pilz-Taschenbuch«, (Strecker & Schrôder Stuttgart. M 2*80), na koju ovim svraćamo pažnju. Autoru je bilo na umu da što više proširi poznavanje odnosno razlikovanje ponaj |