DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 481 —


1) pomost .. 75m
2) glavnjaci, priječke, križevi, sedla i grede 15 4 «
3) Stupovi (piloti) 27 8 «


Ukupno 50-7 m


Kubični metar navedene gradje računa imov. obć. sa 30 K u oblom
stanju. Trajanje gradje pod 1) računa se sa 5 godina, one pod 2) sa 10
god, te pod 3) sa 15 godina. Postotak p neka iznosi 3%


3) Opišite važnije oštete biljka u šumskim vrtovima po organskoj i


anorganskoj prirodi, te navedite sredstva za obranu od tih odšteta.
Dne 21. listopada 1913.:
1) Iz jednog šumskog kompleksa imade se na dužini od poprilici 10


kim. izvažati godišnje oko 15.000 m3 goriva kroz 20 godina Pita se: kakova
bi se prometna uredba imala izvesti, da bude najracionalnija.
Visinska razlika izmedju početka i svršetka prometila iznaša okruglo
250 met. bez znatnih tehničkih potežkoća.


2) U jednoj bukovoj šumi od 559 66 kat. jutara obavljene su predradnje
u svrhu sastavka gospodarstvene osnove, te je nakon toga sastav
ljena skrižaljka dobnih razreda, koja glasi :


od 1—20 g. 21-40 g. 41—60 g..61-80 g. 81 — 100 g. 101—120 g.
31-63 jut. 57-48 jut. 62 48 jut. 200 79 jut. 107-6 jut. 92 52 jut.
sa drvnom masom triju najstarijih
dob. razreda i to: 14197 m3 9891 m3 9066 m3


Šuma se prostire na sjevernoj strani planine u smjeru od istoka
prema zapadu od 346—725 m nadmorske visine, a kamena podloga je
triaski dolomitni vapnenac.


Neka se sastavi obča i posebna porabna osnova uz odabranu metodu
i obhodnju, za koju držite, da je najpovoljnija. Dotična šuma raste
na zemljištu koje odgova VI. razred. Feistmantelovih skrižaljka.


3) Opišite postupak prigodom razprave glede izdanja dozvole za iznošenje
šum. proizvoda preko tudjeg zemljišta
Izpit u prirodi održan je dne 22. a ustmeni dne 24—27 listopada
1913.


Posljedak izpita bio je taj, da su četvorica kandidata osposobljena
sa veoma dobrim, dvojica sa dobnm i trojica sa dovoljnim uspjehom,
dočim dva kandidata nisu zadovoljila.


Društvene vijesti.
Literarnoj zakladi (Borošićevoj) darovao je g. I. Pa rt a š, profesor
u miru 10 kruna.


Razno.
Borova sovica (Trachea piniperda) pojavila se je u ogromnoj množini
po borovim starim šumama u Češkoj, a u okolici Jičina i Belevode
već je po njoj napadnuto oko 20.000 jutara borove šume.
Mala gusjenica (mrke glave sa tri bijele pruske po duljini hrbta) harači
već 4 mjeseca u spomenutim krajevima i uništila je tako rekuć sve
iglice na borovim šumama ondje.