DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 11. U ZAGREBU, 1. STUDENOGA 1913. GOD. XXXVII. 5UMHR5KI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K ; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K t c*tvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. O redukciji optički mjerenih duljina na horizont. Napisao : Dr. A. Ugrenović. Iz geodezije poznajemo za redukciju optički mjerenih duljina na horizont ovu formulu : D == K. L cos2* + k. cosx. U toj formuli znači D = optički mjerena duljina, reducirana na horizont, K = velika konstanta (obično 100 00), L = duljina onoga dijela letve, što ga odsijeca gornja i donja nit nitnoga križa, » = kut, pod kojim je očitanje obavljeno. Dakle riječima: Projekciju optički mjerene duljine, odnosno njenu redukciju na horizont, dobit ćemo, da duljinu onoga dijela letve, što ga odsijeca gornja i donja nit nitnoga križa, pomnožimo sa velikom konstantom, a dobiveni prođukat sa kvadratom kozinusa onoga kuta, pod kojim je očitanje na letvi obavljeno, te da k tome pribrojimo prođukat male konstante sa kozinusom istoga kuta. U praktične se svrhe prođukat male konstante sa kozinusom kuta ne uzima uopće u račun, jer je razlika izmedju toga produkta i same male konstante tako neznatna, da se — bez uštrba po točnost rada — može kao adicioni faktor upotrijebiti sama mala konstanta. |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
446 — Za praktični je dakle rad važan samo produkat K. L cos**. Naravno da se taj produkat u praksi ne računa jednostavno multiplikacijom, jer bi se na taj način izgubilo toliko vremena, da ne bi bilo moguće govoriti o brzini rada, te najhitnije prednosti optičkog mjerenja daljina. Za računanje toga produkta mogu nam poslužiti ili gotove tahele (vidi »Hilfstafeln fur Tachymetrie von Dr. W. Jordan, Stuttgart 1899. Tabele šumarnika J. Pohl-a. Budimpešta) ili opće poznata »računska pomicaljka«. Svrha je ovih redaka upozoriti, da se redukcija optički mjerenih duljina na horizont dade veoma jednostavno obaviti i pomoću jednoga grafikona, o kojemu nijesmo nigdje čitali, da bi se u teoriji spominjao i u praksi upotrebljavao, a na konstrukciju kojega ovim u pucu j em o. Svakomu je čitaocu poznata skrižaljka za redukciju optički mjerenih duljina, što se nalazi na strani 195. našeg šumarskog kalendara. Ta nam tabela prikazuje — za kuteve od 1° do 32° 30´ — u postocima izražene razlike izmedju duljina mjerenih optički sa koso namještenim dalekozorom i njihovih projekcija. Tko je pokušao — ako nije imao pomicaljke pri ruci — da pomoću te tabele izračuna projekcije optički mjerenih duljina, morao je obaviti dvije matematičke operacije. Prije svega valjalo mu je izmjerenu duljinu pomnožiti s onim redukcionim faktorom, koji odgovara kutu, pod kojim je očitanje obavljeno. Na taj si je način izračunao, za koji je iznos izmjerena duljina (hipotenuza pravokutnoga trokuta) veća od svoje horizontalne projekcije (podnica pravokutnoga trokuta). Zatim si je dobiveni iznos morao odbiti od izmjerene duljine, da dobije vrijednost same projekcije. Da dodjemo dakle rečenom skrižaljkom do rezultata, valja nam — za svaku duljinu — obaviti jednu multiplikaciju i jednu suptrakciju, što kraj većeg broja duljina iziskuje dosta vremena. Nije dakle čudo, ako se malo tko odlučivao na to, da u praksi ovim putem dodje do cilja. Gornja bi se tabela dala daleko zgodnije udesiti, kad bi se umjesto današnjeg multipli |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 447 — kaciono — suptrakcionog faktora uvrstio samomultiplikacioni faktor — a taj, kao što se može lako dokučiti iz teorije same stvari, odnosno iz gornje formule, nije ništa drugo već kvadrat kozinusa onoga kuta, pod kojim je očitanje obavljeno. Donosimo evo takovu preračunanu tabelu: Kut Kut Kut Kvadrat Kvadrat Kvadrat kozinusa kozinusa kozinusa 0 0 0 » 1 0 0-9997 12 0 0-9567 23 0 0-8473 30 30 0-9993 30 0-9532 0-8410 2 0 0 9988 13 0 0-9494 24 0 0-8346 30 0-9980 30 09-455 30 0-8280 3 0 0-9973 14 0 0-9415 25 0 0-8214 30 0 9963 30 0-9373 30 0-8147 4 0 0-9951 15 0 0-9330 26 0 0-8078 30 0-9938 30 0-9286 30 0-8009 5 0 0-9924 16 0 0-9240 27 0 0-7939 30 d-9908 30 0-9193 30 0-7868 6 0 0-9890 17 0 0-9145 28 0 0-7796 30 0-9872 30 0-9096 30 0-7723 7 0 0-9851 18 0 0-9045 29 0 0-7650 30 0-9830 30 0-8993 30 0-7575 8 0 0 9806 19 0 0-8940 30 0 0-7500 30 0-9781 30 0-8886 30 0-7424 9 0 0-9755 20 0 0-8830 31 0 0-7347 30 0-9728 30 0-8773 30 0-7270 10 0 0-9698 21 0 0-8716 32 0 0-7192 30 0-9668 30 0-8657 30 0-7113 11 0 0-9636 22 0 0-8597 33 0 0-7034 30 0 9602 30 0-8535 30 0-6954 Kako u praksi kod optičkog mjerenja duljina ne računamo i tako više već sa jednim desetinskim mjestom, moći ćemo u gornjoj tabeli skratiti kvadvrat kozinusa i na tri decimale bez uštrba na točnost rada. Prednost ove tabele ne leži u tome, što se je" dnostavnom multiplikaciom izmjerene kose duljine sa redukcionim faktorom (kvadratomkozinusa) može dobiti njena horizontalna projekcija, već u tome, što se pomoću nje dade veoma lako konstruirati grafikon, kojim smo kadri |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 448 — obavljati redukciju na horizont bez ikakova pomicanja i namještanja, dakle samim očitavanjem, prema tome jednostavnije, brže i udobnije nego pomicaljkom. Taj bi se grafikon dao otprilike ovako konstruirati : Na milimetar-papiru nanesi u prikladnom mjerilu kao apscise duljine od o do n jedinica. U n digni kao ordinatu crtu opet n jedinica dugu (eventuatno u drugom, možda i većem mjerilu nego što su apscise). Spojiš li gornji kraj ordinate n sa izlazišnom točkom o, dobit ćeš — ako si apscise i ordinate nacrtao u istom mjerilu — istokračan trokut. Digni zatim ordinate u svakoj jedinici duljine na apscisnoj osi i povuci ih do hipotenuze rečenoga trokuta. Duljinu posljednje ordinate n reduciraj sa svakim od faktora navedenih u gornjoj tabeli, nanesi te reducirane duljine na tu ordinatu i obilježi ih oznakom kuta, koji odgovara pojedinom redukcionom faktoru. Tako dobivene točke spoj redom sa izlazišnom točkom o. Na taj si način harmonički razdijelio sve ordinate od o do n sa toliko crta, za koliko kuteva želiš grafikon izraditi (prema našoj tabeli za 66 kuteva počam od 1° do 33° 30´). Nazovimo te crte redukciom crtama. Pomoću tih redukcionih crta možemo za svaku duljinu od o do n lako naći njenu horizontalnu projekciju ovako : U naravi — sa koso namještenim dalekozorom — izmjerenu duljinu očitaj na apscisnoj osi, zatim potraži sjecište ordinate, podignute u toj točki, sa onom redukcionom linijom, koja odgovara kutu, pod kojim je očitanje na letvi obavljeno, i tim dobivaš gotovu, na horizont reduciranu duljinu (naravno da k tome valja pribrojiti još i malu konstantu). Mjerilo, u kojem ćemo grafikon nacrtati, ovisiti će o točnosti, koju želimo polučiti, kao i o maksimu duljine što je još želimo optički izmjeriti. Ne trebamo napose spominjati, da ordinate mogu biti nacrtane u drugom, možda većem mjerilu, nego apscise. S veličinom mjerila — naročito onoga za ordinate — raste preglednost i čitljivost grafikona. Izbor redukcionih linija ovisit će o prilikama terena, u kojem nam se iz |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 449 — OttOSCtra ... . OE REDOKti70 .. ... ..\. Efltiofligop.r. C07.L0 1-10OO 6)p5^i^e - F««rić^o ieweeecc ouyi «5 ORG M OPICE » OUtyi^E REDUCIRALE . HORiîOOI, 90 /" / / Reounx´.oç-a i´.c?we ey´ls p PR1.7.. : FfltftiĆcO ien7LRE(?E´ / 60 / QJl/ip E eo,^0,60,80,100.0060^ ...´ ....-´/l 15, 3D, ^5,6°, ?5". 30 .. \Ss 10 0 0 10 .. JO ^. 50 5. JO 80 30 10U . . . mjera kreće, to jest o veličini kuteva, koji nam kod izmjere najčešće dolaze. Uputno je pojedine važnije crte markirati drugom bojom (ordinate svakih 5 metara, redukcione linije za svaki peti stupanj). |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 450 - Bilo bi nam drago, kad bi slavno uredništvo »Hrv. šumarskog kalendara« upotrijebilo gornju tabelu. Da prikažemo jednostavnost ovoga načina redukcije optički mjerenih duljina na horizont donosimo okosnicu grafikona, o kojemu smo netom govorili, u mjerilu, što nam ga dopušta format Šumarskoga lista. (Vidi crtež). Kao apscise i ordinate nanesene su — radi kratkoće, pregleda i jednostavnosti — samo duljine do deset jedinica, dok je predočena samo jedna redukciona linija i to ona za elevacioni kut od 30°, koja je vrlo instruktivna, jer joj je redukcioni faktor baš ravno 075. Recimo, da smo pod elevacionim kutem od 30° izmjerili u naravi duljine od 20, 40, 60, 80 i 100 jedinica Očitajmo na grafikonu te duljine na apscisnoj osi i potražimo one točke, u kojima redukciona linija za 30° siječe ordinate podignute u rečenim točkama i dobit ćemo gotove, na horizont reducirane duljine od 15, 30, 45, 60 i 75 jedinica. (Vidi crtež). Naravno da grafikonom, koji je bio gradjen u vrlo malenom mjerilu ne bi mogli polučiti veće točnosti od 0´5 metra u predmnjevi, da još možemo očitavati duljine, koje na samom grafikonu mjere pol milimetra. No grafikonom, kojim bi jedinice duljine bile prikazane u mjerilu 1:200, gdje bi dakle pol milimetra na papiru odgovaralo 0 1 metra u naravi, dala bi se polučiti dostatna točnost. Jasno je, da bi se u praktične svrhe dao odnosni grafikon sačiniti to točnije, što manji je maksimum, do kojega se uopće služimo optičkim mjerenjem duljina, što manje su razlike u kupiranosti terena, na kojem se izmjera kreće t. j . što manji je broj redukcionih linija i što veće je mjerilo, u kojem ga sačinjamo. Da se izbjegne gomilanju i zbijanju redukcionih linija, odnosno, da se grafikon — naročito u partiji kraćih duljina — učini čitljivijim, bit će gdjekad od potrebe povećati možda mjerilo i preko 1:200. No u tom bi slučaju mogao narasti format grafikona do veličine, koja bi za praksu bila nezgodna. |
ŠUMARSKI LIST 11/1913 str. 9 <-- 9 --> PDF |
461 t)a se tome doskoči držimo, da bi se grafikon mogao zgodno rastaviti u dvije pole: jednu za duljine do 60 jedinica, a drugu za one od 40 do 100 jedinica. Dakle umjesto jednog trokuta A E O valjalo bi sačiniti dva trokuta A B C i A1 B1 C1 (Vidi crtež), uslijed čega bi posve otpala površina BDE^E, koja je i onako nepotrebna, jer leži izvan dohvata najskranje redukcione linije. Takovom rastavom grafikona u dvije pole, smanjila bi se površina sa prvotnih 50 plošnih jedinica na 2X 18 = 36 takovih jedinica. Nastala bi dakle prištednja na površini od 28%. Tim bi grafikon postao za praksu podesnijim, jer bi se pojedine pole — naročito ona za duljine ispod 60 jedinica — mogle izgraditi u većem mjerilu 1:200. Grafikon bi time postao čitljiviji a format bi mu ostao u granicama prikladnosti. Važnije ustanove iz zakonskog čl. : LXV: 1912. ugarsko-hrvatskog sabora, o obskrbi državnih namještenika, kao i njihovih udova i sirotčadi, koji je dne 1. siječnja 1913. stupio na snagu. (»Protegnut na činovnike krajiških imovnih občina, te njihove udove i sirotčadi, naredbom kr. zem. vlade odjela za unutarnje poslove, od 17. kolovoza 1913. broj 19.479.:) Pripomenak: Protegnućem gornjeg zak. članka naredbom kr. zem. vlade od 17. kolovoza 1913. broj 19.479 i na činovnike krajiških imovnih občina, njihove udove i sirote, pobudio se je živi interes medju činovničtvom imovnih občina da saznadu sadržaj istoga, pak su me njekoji ponukali, da objelodanim njegove važnije ustanove u Šumarskom Listu kao družtvenom glasilu, da tako bude pružena prilika svakomu članu S. L. upoznati se sa njima. Istina je, da su njekoje hrvatske novine a i činovnički vjestnik kadkada donijele njekoje izvadke, no ovi su širom razštrkani, da ne mogu služiti za orijentaciju i porabu pojedincu. Odazivajući se tako njihovoj želji, a nastojeći poslužiti i ostalom činovničtvu imovnih obćina, pribrao sam sve važnije |