DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 438 šuplje stablo, jer su to upravo mjesta, gdje Se gnijezde razne ptice, koje upravo uništavaju veliku množinu gusjenica, lepira i njihovih jajašca.* Kako je hrastova medljika srodna s trsovom (Oidium Tuckeri) imamo se nadati, da će sredstva, koja se upotrebljuju proti ovoj, dobro služiti i proti onoj. C. von Tube uf (Nachrichten uber Verbreitung des Eichenmehltaus im Jahre 1908. Naturw. Zeitschr. Forst. und Landw. 1908. Bot. Cent. 1909.) navadja, da su u Pfalzu upotrebljavali s dobrim uspjehom proti hrastovoj medljici rastopinu modre galice. Gar d (L´oidium itd.) kaže, da sumporenje djeluje dobro proti bolesti, ali se rijetko upotrebljuje. F. W. N e g e r (Ueberwinterung u. Bekâmpfung des Eichenmehltaus) kaže, da dobro djeluje štrcanje sa sumpornom vapnenom tekućinom (Schwefelkalkbruhe). Ova se sredstva dakako dadu upotrebiti samo kod sasma mladih nasada, dok kod starih nema ni govora o kakovu štrcanju ili sumporenju. Medju tim nade je, da će i hrastovu medljiku snaći kakav prirodni neprijatelj, koji će je priječiti u dalnjem širenju. U Francuskoj su već opažali takovoga neprijatelja u jednoj gljivici t. z. C i c i nn o b ol u s, koja napada konidije medljičine i ubija ih, a time priječi, da se medljika dalje raširuje. 0. V u i 11 e m i n je opažao (Sur une entrave naturelle a la maladie des Chenes. C. R. Ac. Paris. 1910. Bot. Centr. 1911. I.) u konidijima hrastove medljike na više mjesta Lorraine, gdje je već tada (1910 ) bila ta bolest u opadanju, Cicinnobolus i misli, da će on biti prirodna zapreka dalnjem širenju iste bolesti. Iskustvo nas uči, da je vrijeme različito u pojedinim godinama, da su godine s tako velikom temperaturom i vlagom, kakova je potrebna za epidemski razvoj hrastove medljike, dosta rijetke. Nema sumnje, da će doći i godine, kada ne će biti * Interesantno je, da je glede tumačenja kako sušenje hrastova stoji u uzročnoj svezi izmedju brstenja gusjenica i medljike, kao i glede ptica (čvoraka) kao sredstva, kojim bi se trebalo braniti proti gusjenicama, došao istodobno na ideju sa profesorom veleeuč. g. dr. Gjurašinom i nadlugar Vincetić, te stoga upozorujemo gg. čitatelje na članak istoga u prošlom Lug. Vjestniku. Uredničtvo. |