DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 43? ispod ceste Sisak—Vel. Gorica prama željezničkoj pruzi. Većim je dijelom močvaran nu protežu se u njem omanje »Grede«, na kojima nisu stabla usahla« (1. c. 391.). »U šumama ležećim na brežuljcima i brdinama ne ima usahlih stabala, akoprem je medljika prošle godine vrlo žestoko zarazila neke predjele (Jurjevac) « (1. c. 392). Iz svega toga možemo zaključiti, da su i u okolici sisačkoj hrastovi propali većinom od drugih uzroka, a ne samo od medljike. Njihovu propast uzrokovala je u prvom redu prevelika voda, koja je dugo pokrivala tlo, a zatim gusjenice, koje su se zadnjih godina silno razmnožale. Voda, koja je u nekim šumama dugo ležala, priječila je uzduhu pristup do korijenja hrastova, koji su morali uginuti, jer im je manjkao uzduh, koji im treba za dihanje. Gusjenice su obrstile lišće, za što nije bilo dovoljne asimilacije, za što su hrastovi morali od gladi uginuti Ako je lišće u istoj godini iz nova istjeralo, dogodilo se to u doba koje je za razvoj medljike najpovoljnije. Mlado lišće inficirano od medljike pogiba, a u tom slučaju dakako je i medljika pripomogla propadanju hrastova. Ako promotrimo sve činjenice što smo ih do sada naveli, mislimo, da možemo ustvrditi, da hrastova medljika u normalnim prilikama nije hrastovima tako opasna, e bi se trebalo bojati, da će ih od nje nestati. Drugojačije će biti, ako gusjenice (a gdje gdje i mraz) lišće unište, i za tim potjera novo lišće, pa ga medljika napane, a za njezin su razvoj povoljni uvjeti (dovoljna temperatura i vlaga u uzduhu) : mladom će lišću biti medljika pogubna, ono će se sušiti i otpadati, što dakako mora biti štetno i po hrast. Da do toga ne dodje, valja nam svim mogućim sredstvima uništavati gusjenice, da tim zapriječimo, da ne moraju hrastici ljeti iz nova listavati. Tome će se pomoći, osim drugih sredstava (uništavanjem gusjeničnih »gnijezda«, jaja itd.) i time, ako se gleda, da se razmnože što više ptice, ti najizdašniji zatornici njihovi. (Baumgarten: Insekten- und Pilzschâden 1912). Tomu će se pripomoći, ako im dajemo zgodna mjesta za gnijezdenje. Ne valja u šumama uništiti svaki grm, svako |