DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 436 navadja, da su u većim šumama gusjenice silno harale. Za šumu pod 1. »Topoljak« kaže: »God. 1907. do 1909. obrstile su gusjenice cijelu tu šumu do gola«. »Ljeti 1909. zaražena je gribom medljike, te je lišće bilo kao okrečeno«. (1. c. 386.) Za šumu pod 2. »Lipje« : glede gusjenica i zaraze od medljike bilo je kao pod 1. Šuma pod 3. »Bok« »oštećivanje po gusjenicama nije bilo tako intenzivno kao pod 1. Medljika zarazila je lišće 1909.« Za šumu pod 4. »Dužički lug« samo veli, da god. »1910.« nije bilo gusjenica, a kako je prije bilo ne spominje. Za šumu pod 5., 8. »Medjidorje«, da su »1885. do Î888. brstile gusjenice, a opet »znatnije 1904.—1906., a god. 1907. i 1.08. razvile su se gusjenice u tolikoj mjeri, da su svemu hrašću obgrizle prvi list odmah u proljeću, a zatim i drugi list (1. c. 492—3.). Za šume pod 6. »Lug« i »Grabrovicu « veli: »I ovdje nije bilo gusjenica, kao uopće god. 1910.« (1. c. 390.), ali ne spominje kako je bilo prijašnjih godina. Za šume pod 7. kneza Thurn-Taxisa kaže: »Razvile su se gusjenice u ogromnom broju tečajem godina 1907., 1908. i 1909. God. 1910. bilo ih je još u neznatnom broju«. »Zaraza medljike opažena je godine 1909. ljeti, nakon što su gusjenice dva puta obrstile list hrašća« (1. c. 391.) Ako pomno promotrimo taj izvještaj, opazit ćemo, da su hrastovi propadali na močvarnom tlu, na kom voda dulje stoji, dočim su na t. z. »gredama«, više suhim mjestima ostajali većinom živi. Na pr. u šumi »Bok«: »suvislo preostalo je stabalje samo na jednoj gredi« (1. c. 387); u šumi »Dužički lug«: »U močvarnom dijelu odjela 4. su stabla sasvim usahla«. »Odsjeci 7a i d te 8b« »izlučeni rad toga, što su uslijed ležeće vode posve propale izmedju njih ležeće hrastove kulture«. (1. c. 38S.); u šumi »Medjidorje« z. z. Greda, koje južni kraj nije poplavljen, makar je bilo gusjenica i zaraze medljike kao i u kaptolskom »Medjidorju« »usahlo nije nijedno stablo«. U šumi »Lug« »Na ravnim mokrim dijelovima usahla su stabla tim više, što se više nalazi trava močvarica, dočim su na obroncima zelena, ali su ipak mnogim usahle vršike« (1. c. 389). »Srez Gornjak leži |