DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 323 - Kod izbora pokusnih stabala pa´zio sam poglavito na jaca stabia, budući da ova u svom razvitku nisu toliko podvržena štetnom uplivu (zasjenjivanju) sa strane svojih susjeda (koji je još k tome tijekom vremena znatnijim promjenama izvržen), koliko su podvržena stabla slabija. Uslijed toga je normalni tok prirašćivanja pojedinog stabla kod onih prvih mnogo lakše ustanoviti, nego kod ovih potonjih. No s druge strane nisu ni najjača stabla za to prikladna i to navlastito nisu prikladna radi preveć razgranjene krošnje, u kojoj deblo posve izčezne. U svrhu provedbe ovih istraživanja oborio sam 9 pokusnih stabala (za svaku vrst drveća po tri) i svih 9 točno analizirao. Glede analiza ograničiti ću se ovdje — obrazloženja radi — samo na neke opaske, dočim se postupak razabire posve jasno iz priloženih skrižaljka. U donjem dijelu debla (ispod krošnje) dao sam izrezivati poprečne izreske (Querscheiben) u razmaku od ca (dakle ne uvijek točno) 2 m., u gornjem dijelu (unutar krošnje) u razmaku od ca 1 m. Ove nejednake razmake postavio sam navlas stoga, da uzmognem izreske samo na onim mjestima debla povaditi, koja su za analizu najprikladnija. Rezultati ovih analiza nalaze se pregledno poredani u skrižaljki I. str. 324.—328. Promjene u raznim visinama debla dobio sam kao aritmetičku sredinu iz najmanje 6 točno izmjerenih radija. Gdje je poprečni prosjek debla bio previše nepravilan (obično na podnožju stabla), tamo nisam ni radija mjerio, nego sam promjere izračunao iz izmjerene plohe poprečnog prosjeka (metoda ekvidistanta, točnost na 1 cm2.) S pomoću rezultata ovih analiza dadu se vrlo lako i neposredno konstruirati koli krivulje visina i debljina toli uzdužni prosjeci pojedinih stabala. Kod ovih potonjih nanašaju se debljine u (obično 20 puta) većem mjerilu, nego visine. Visine, do kojih je stablo na koncu pojedinih decenij a naraslo, interpolisao sam ne računskim, nego grafičkim |