DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 359


oko 40 rali zemljišta drž. šum. erara godišnje, površina mu je
1000 ma, a trošak uredjenja zajedno sa planiranjem, uredjenjem
vrela i bazena za natapanje te ogradom 1000 K. Godišnje
daje 200—300 hiljada dvije godine starih biljaka. Sve u njem
i oko njega odgovara do u sitnicu zahtjevima, što se na jedan
vrt stavljaju.


Od šumskih štetnika susreli smo se na ovoj ekskurziji sa
borovim kljunkom (Pissodes notatus) i borotočorn (Tomicus sthenographus)
na mladim borićima, dok smo na bukovom lišću
opazili Cecidomya fagi u neobično velikom broju, a na obgriženim
hrastićima na kršu povrh Karlobaga hrastovu medljiku.


Kultiviranje kraških pustošina i ogoljelih bregova, kao što
smo ih vidjeli spuštajući se prema Karlobagu, težak je i skup
posao, a površina je za naše prilike i prevelika. Način života
kraškoga pučanstva u velike otegoćuje napredak pošumljenja,
jer se vide još po golijetima stada koza, stabla se prevršuju
i krešu za brst, korjenje izkapa, a često šuma ili mlada kultura
postaje žrtvom požara s nepažnje ili iz zlobe, ili da se namakne
makar i kukavne paše za blago. Specifičan je pojav za te
krajeve, da ljudi ponesu iz Amerike smisao za pokrivanje kuća
limom, a ostaju i dalje kod otorenih ognjišta. Nema sumnje,
da će pošumljenje krša dalje napredovati, kada se urede posjedovni
odnošaji kraškog stanovništva, a promišljenim radom popravi
njegovo materijalno stanje i pridigne kulturno. Pogledom
na dosadanje uspjehe toga mučnog nastojanja, narasao je u nama
idealizam šumarskog zvanja, jer pored svih neprilika služi ono,
što je dosada učinjeno, na čast našim šumarskim stručnjacima,
jer šumski vrtovi za uzgoj presadnica, pa mlade kulture (plantaže)
i već podignuti gajevi ne zaostaju ni u čem za sličnim
radnjama u ostalim kulturnim zemljama.


Pitali smo i ljude seljake, što misle o pošumljenju. Jedan


veli, ne može se, treba prostora za blago, a drugi veli —
jedva čekamo. Tko će dakle, da rekne, što je zapravo u nanarodnoj
duši?