DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 359 oko 40 rali zemljišta drž. šum. erara godišnje, površina mu je 1000 ma, a trošak uredjenja zajedno sa planiranjem, uredjenjem vrela i bazena za natapanje te ogradom 1000 K. Godišnje daje 200—300 hiljada dvije godine starih biljaka. Sve u njem i oko njega odgovara do u sitnicu zahtjevima, što se na jedan vrt stavljaju. Od šumskih štetnika susreli smo se na ovoj ekskurziji sa borovim kljunkom (Pissodes notatus) i borotočorn (Tomicus sthenographus) na mladim borićima, dok smo na bukovom lišću opazili Cecidomya fagi u neobično velikom broju, a na obgriženim hrastićima na kršu povrh Karlobaga hrastovu medljiku. Kultiviranje kraških pustošina i ogoljelih bregova, kao što smo ih vidjeli spuštajući se prema Karlobagu, težak je i skup posao, a površina je za naše prilike i prevelika. Način života kraškoga pučanstva u velike otegoćuje napredak pošumljenja, jer se vide još po golijetima stada koza, stabla se prevršuju i krešu za brst, korjenje izkapa, a često šuma ili mlada kultura postaje žrtvom požara s nepažnje ili iz zlobe, ili da se namakne makar i kukavne paše za blago. Specifičan je pojav za te krajeve, da ljudi ponesu iz Amerike smisao za pokrivanje kuća limom, a ostaju i dalje kod otorenih ognjišta. Nema sumnje, da će pošumljenje krša dalje napredovati, kada se urede posjedovni odnošaji kraškog stanovništva, a promišljenim radom popravi njegovo materijalno stanje i pridigne kulturno. Pogledom na dosadanje uspjehe toga mučnog nastojanja, narasao je u nama idealizam šumarskog zvanja, jer pored svih neprilika služi ono, što je dosada učinjeno, na čast našim šumarskim stručnjacima, jer šumski vrtovi za uzgoj presadnica, pa mlade kulture (plantaže) i već podignuti gajevi ne zaostaju ni u čem za sličnim radnjama u ostalim kulturnim zemljama. Pitali smo i ljude seljake, što misle o pošumljenju. Jedan veli, ne može se, treba prostora za blago, a drugi veli — jedva čekamo. Tko će dakle, da rekne, što je zapravo u nanarodnoj duši? |