DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 354 — hrastom. Na najzgodnijim mjestima sadi se i žir pod motiku, a što se ne primi, popunit će se jasenom, brijestom i javorom. Zadnje dvije godine bacilo se pod motiku 172 q. žira. Kulture upravo krasno uspijevaju (vidi slike na st. 358.), a da će iz njih biti lijepih šuma, svjedoči šuma »Jasikovac«, koji je buduća slika današnjih plantaža. »Jasikovac« je danas zaista krasna šuma, stabla su u njem 30—35 metara visoka, preko 50 cm debela i vanredno povoljne tehničke duljine, čiste od grana. Osobita su spomena vrijedne hrpe ariša, što se u »Jasikovcu« mjestimice nalaze i kakvih dosada nigdje nijesmo vidjeli. Uzrast im je uspravan kao svijeća, visina preko 30 metara, prsna debijina 45—50 cm, a medjusobna udaljenost poprečno 4#5 m. Ispod njih raste već hrast kao podstojno drveće. Ti su nam primjerci dokaz, da ni u nas nije svagdje arišu odzvonilo Pošumljenje vriština danas je već potpuno prokušani posao, pa treba samo izdašne novčane subvencije, da se u što većem opsegu provodi. Kod pošumljenja vriština prihvaćen je isti princip, koji je već odavna prihvaćen za pošumljenje cijeloga krša, a taj je, da treba za pošumljenje odredjene površine kroz što kraće vrijeme zabraniti i pošumiti, te ih čim prije opet za pašu otvoriti. Provedbom toga principa zavoli i privikne se Krašanin, sada nak< n jur vidljivih a po tom i njemu dokučivih uspjeha pošumljenja, vrlo rado na to, da mu se na kratko vrijeme nešto pašnjaka oduzme, jer zna, da će mu se isti opet doskora povratiti i to u puno boljoj kvaliteti. Baš kroz to, što se u prvašnje vrijeme nije pazilo na taj princip, nego se je držalo zaplantažene površine od pase blaga zatvorenima, nije se žiteljstvo moglo zagrijati za pošumljenje mršavib vrištinskih površina, ali od kada je gornji princip zaveden, opaža se znatni preokret u mišljenju žiteljstva. Protivština žiteljstva radi oduzimanja zemljišta nesmije se naprečac osudjivati i žiteljstvo radi toga natražnjacima smatrati, jer žiteljstvo ima i te kako važnih razloga da se protivi pošumljivanju ne radi po umij iva nj a i kultiviran ja nego da se p r o- t i v i r a d i s m a n j i v anj a p a išta. Sve ako i imade vriština oko |