DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 348 —


prilici lička željeznica nanijeti osjetljiv udarac, kad se bude is


plaćivalo graditi moderne pilane.


U području otočke imovne općine posjetismo nakon konaka
u Korenici još i historijski spomenik — Laudonov gaj na Krbavskom
polju kod Bunića. Zasadjen je hrastom prije 200 godina
na 300 jutara pijeska vijanca — »pržine«, a uredjen je i
poredan donekle prema stavu vojničke čete za bojnog hoda.
Kamo sreće, da je Laudon nasuprot ovome »Gaju« stavio neprijatelja
— drugu hrastovu ili borovu šumu, tada se danas za
„pržinu" ne bi ni znalo, a ovako je trebalo punih 27 godina,
da šumari otočke imovne općine velikim marom i troškom pošume
ostali dio, a mnogo će vremena proći, dok susjedna im.
zemljišna zajednica pošumi svojih 1500 jutara pržine, koja je
još dosta gola i za vjetra zasipava usjeve sve do Bunića.


Redovi su Laudonova gaja danas već na mnogo mjesta
prorijedjeni, jer je gaj pretrpio mnogo navala naročito od pravoužitnika
buduće ličke općine, kojima je on blizu, a njihove šume
nerazmjerno daleko. Godine 1878. navalila je bila silna voda
iz Zelene pećine („Zbjegovi"), poplavila čitavo Krbavsko polje
i ostala na njemu godinu i po. Tom se prilikom porušilo oko
8000 hrastova u Laudonovom gaju. Težak je to bio udarac za
nj, a ljubav šumara prema tome našem historijskom spomeniku
ima da ga sačuva od posvemašnje propasti i da mu popuni
prorijedjene redove.


Imovna je općina pošumila svoj dio pržine tako, daje najprije
u svrhu vezanja pijeska vijanca zasijala žuku (metlica ili zečjak


— Spartium scoparium), a onda sadila dvogodišnje borove biljke
1 30 m razdaleko. Pržina oko Laudonova gaja ne izgleda već na
prvi pogled onako neplodna kao pijesak vijanac (»peski«) oko
Gjurgjevca u Podravini. Dok se „peski" sastoje u glavnom od
veoma sitnog kremenog pijeska sa nešto primiješana vapna i
tinjca, to su na „pržini" pješčana zrnca mnogo veća, a izmedju
njih se nalazi dosta produkata rastvorbe okolnih vapnenih bregova.
Stoga posadjeni bor vrlo lijepo uspijeva, a kad se pijesak
potpuno smiri i kad se stvori sloj humusa, kane dapače pod bor pod