DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
341 donjih grana. Krošnja se pomalo reducira, a uslijed toga poraste i drvna punoća debla. U dobi od 20. do 40. godine postigne borba pojedinih stabala o prvenstvo vrhunac. Uslijed toga kulminira u toj dobi i priras t drvne punoće, kao što to krivulje prirasta punoće pokazuju. Naskoro iza toga počinju se kod progalnih vrsti drveća uslijed pogibanja i nestajanja slabijih stabala izmedju pojedinih krošanja sve veće luknje otvarati, pri čem i način odgajanja sastojine mnogo upliva. Time prestaje čišćenje stabala od donjih grana, a drvna punoć a postigavši kulminaciju počinje pomalo padati. Na drvnu punoću debla vrši kod iste vrsti diva položa j pojedinog stabla unutar sastojine slični upliv. Najviša stabla čunjastija su od stabala srednje visine, a ova su čunjastija od potištenih. (Sravni medjusobno visine pojedinih pokusnih stabala s jedne strane i faktore njihove drvne punoće s druge strane.) Ovo isto moglo bi se primijeniti i na medjusobni odnošaj hrasta, brijesta i jasena (nakon 40. godine) s obzirom na njihovu prosječn u drvnu punoću, budući da sve te tri vrsti drveća počevši od te dobe gotovo jednake zahtjeve na svjetlo stavljaju. Pak i zbilja iztiču se brijestovi — kao najviša stabla sastojine — najmanjom, a hrastovi — kao najniža stabla — najvećom drvnom punoćom. Otud slijedi, da pojedino hrastovo stablo ljepše uzraste u mješovitoj sastojini (smjesa hrasta sa po prilici jednakodobnom bijelom šumom), nego u čistoj. Za dobu ispod 40. godine ne vrijedi gornja primjena, jer se hrast, brijest i jasen u toj dobi sa svojim životnim uslovima ne podudaraju. V. Drvne gromade i gromadni prirast. (Milimetr. list VII.) Postotci gromadnog prirasta. (Milimetr. list VIII. SI. 16.) Akoprem hrast visinom (V) zaostaje za brijestom i jasenom, to on ipak drvnom gromadom (G) nadmašuje ova dva potonja |