DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 338 - Brijest prednjači ovdje samo do 40. godine, a već nakon 60. godine zaostaje za obim ostalim vrstima. Nakon 75. godine dobiva prvenstvo napokon hrast, koji je s početka bio najslabiji. Označimo li visinu sa V, debljinu u prsnoj visini sa D, to slijedi uz pretpostavu konstantne visine (V = 1) za sve tri vrsti drva prsna debljina . iz proporcije D : V = . : 1, t. j . D . = y- Promotrimo li kod svih triju vrsti drveća ovaj izraz kao njihovu relativnu prsnu debljinu (SI. 15. na milim, listu VIII.), to ćemo opaziti, da se debljanje hrasta relativno (t. j . u razmjerju prema njegovoj visini) još mnogo jače ističe pred debljanjem jasena i brijesta, nego apsolutno. Drugim riječima: Hrast je znatno sposobniji za proizvodnju drva jakih dimenzija, te je i to uzrokom, da mu je kvalitativni prirast*) u poodmakloj dobi znatno veći, nego onaj jasena i brijesta. I iz ove okolnosti viidimo, da od sve tri vrsti drveća najduže može hrast bez financijalnog gubitka na panju ostati. III. Kružne plohe u prsnoj visini (temeljnice) i njihov (plošni) prirast. (Milim, list V.) Za veličinu i tok gromadnog prirasta (Massenzuwachs) nije mjerodavan debljinski, nego u spoju sa visinskim i prirastom drvne punoće plošni prirast. Otud je i napadna sličnost krivulju plošnog i gromadnog prirasta. (Milim, list V. i VII). *) „Debljinski prirast najbolje je mjerilo kvalitativnog prirasta, koji cet. par." (t. j . ako su cijene istih sortimenata za sve tri vrsti drva jednake. Op. pisca) „stoji sa debljinom u upravnom razmjeru." (Martin : Forstliche Statik I. Berlin 1906, Strana 46). Ovdje ali nisu ni cijene jednog te istog sortimenta za sve tri vrsti drva jednake, nego se cijene hrastovine pred cijenama jasenovine i brijestovine tim više ističu, čim veći sortimenti u obzir dolaze. Slično M art inu veli i S eh wappach (Untersuchungen iiber dieZuwachsleistungen von Eichenhochwaldbestanden in Preissen 1905, str. 99.) „Mjerilom vrijednosti može kod listača, a poimence kod hrasta služiti u prvom redu srednji promjer . . ." U gorjnjem smislu izjavljuje se i prof. Dr. Webe r (Forsteinrichtung, str. 295), zatim Karl u „Allgem. Forst- und Jagdzeitung" od god. 1895. (broj 1—4, 6—8) i drgi. |