DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
336 — denih vrsta drveća (aritmetička sredina) preračunao sam (po decenijima) ne izravno iz promjera pojedinih pokusnih stabala, nego iz njihovih temeljnica (Grundflâche). Rezultati su na ovaj način točniji, jer ovdje operiramo ne sa promjerima samima, nego sa njihovim kvadratnim potencijama. Debljinski prirast u prvoj visini datira tek od one dobe, u kojoj stablo naraste do te visine — dakle kod brijesta u Merolinu poprečno od treće, kod jasena od pete, a kod hrasta od šeste godine života, I debljinsk i prirast brijesta razlikuje se napadno od prirasta hrasta i jasena (SI. 3.). Isti kulminira kod brijesta odmah u početku sa iznosom od kojih 12 mm. na godinu, te je u prvom deceniju kud i kamo viši, nego prirast jasena i hrasta. Prirast potonje dvojice kulminira i ovdje tek nešto kasnije: kod jasena po prilici u 10. godini sa kojih 8-5 mm., a kod hrasta u 15. godini sa 7-2 mm. godišnje. Kod hrasta i jasena pad a također prirast mnogo polaganije i jednoličnije, nego kod brijesta. Medjusobni razmjer, u kojem se debljinski prirast ovih triju vrsti drveća nalazi, obrne se stoga već nakon 30. godine. Prispodobimo li tok krivulja debljinskog prirasta sa onim visinskoga, opazit ćemo, da debljinski prirast većinom nešto prije kulminira, nego visinski. Isto proizlazi iz Guttenbergovih istraživanja o prirastu (Oester. Vierteljahrschr. F. Forstw. 1885. IL, 1888. II. i 1896. IL). Ovaj je pojav u svezi sa već spomenutim medjusobnim odnošajem ovih dviju vrsti prirasta (Vidi citiranu već Guttenbergovu izreku! Str. 329.). Prema prof. Dr. Wilhelmu*) ovisan je visinski prirast sa svojim rastenjem i padanjem o razvitku korijenja. Onaj prvi ide dakle ruka o ruku sa ovim potonjim ili uslijedjuje tek nešto kasnije, nego ovaj potonji. *) Wilhelm und Hempel: Baume und Straucher des Waldes in botanischer und forstwirtschaftlicher Beziehung 1., Str. 1. i 2. |