DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 355 — Rezultate ovog izjednačavanja predočio sam brojčano u skrižaljki III. (strana 384.), a grafički na milimetričkim listovima III.—VIII. Ovdje pak slijedi diskusija posebnih brojčanih redova i krivulja. I. Visine na koncu pojedinih decenija i visinski prirast. (Milim, list III.) Hrast postigne maksimalni visinski prirast po prilici u dobi od 20. do 25. godine sa iznosom od preko 78 cm. na godinu. Odmah zatim slijedi isto tako nagli pad prirasta, kao što je s početka bio porast, Pomalo splosne se prirastna krivulja, te prirast padne napokon na gotovo konstantni iznos od ca. 10 cm. godišnje. Jasen prirašćuje u prvoj mladosti jače nego hrast. Njegov prirast kulminira prije i to po prilici u 15. godini sa iznosom od 76 cm. godišnje. No naskoro spadne isti ispod prirasta hrasta. Brijest prirašćuje u prvoj mladosti od sve tri vrsti drveća najbrže. Njegov visinski prirast kulminira već u prvom deceniju sa iznosom od kojih 93 cm. na godinu, ali već nakon 15. godine padne isti ispod prirasta hrasta i jasena. Krivulja njegovog visinskog prirasta prikazuje u svome toku do po prilici 45. godine života napadnu razliku od one hrasta i jasena. Nakon te dobe teku sve tri krivulje gotovo paralelno. Otud slijedi, da srodnost hrasta, brijesta i jasena s obzirom na životne uslove tek od ove dobe datira. Što se samih visinskih krivulja (SI. 5.) tiče, to se pokazuje, da je stabalje one vrsti drveća tijekom cijeloga života najviše, koja u prvoj mladosti najbrže prirašćuje i čiji prirast najprije kulminira. Dalnji tok prirastne krivulje nije za tok same visinsk e krivulje gotovo od nikakove važnosti. Poradi toga, kao i s razloga što ću ih kasnije navesti, sasma je naravan onaj razmjer, u kojem se pojedine vrsti drveća u Merolinu upravo nalaze. II. Debljine u prsnoj visini i debljinski prirast. (Milim, list IV.) Prsne promjere u poprečnom iznosu za pojedine od nave |